Foto: Hina

PREMA preliminarnim podacima koje je objavilo Ministarstvo financija sukladno metodologiji GFS 2001 (na gotovinskom načelu) ukupni prihodi konsolidirane središnje države u prva četiri mjeseca ove godine prikupljeni su u iznosu od 39,3 mlrd kuna što je za 3,3 mlrd kuna (+9,1%) više u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine. Ovakvo povećanje prvenstveno je rezultat povećanja prihoda od poreza za 1,8 mlrd kuna (+9,4%) u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine, navodi se u analizi RBA.

U četiri mjeseca prikupljeno 21,4 milijarde kuna poreza

Naime, u razdoblju od siječnja do travnja ove godine prikupljeno je ukupno 21,4 milijarde kuna prihoda od poreza koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane središnje države zauzimaju najviši udio od 54%. Drugi najveći doprinos rastu prihoda na godišnjoj razini u prva četiri mjeseca dolazi od rasta socijalnih doprinosa koji u strukturi ukupnih prihoda konsolidirane središnje države zauzimaju udio od preko 32%.

U promatranom razdoblju prikupljeni su u iznosu od 12,7 milijardi kuna što je za 640 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje lani (+5,3%). Pritom je važno naglasiti da je od 1. travnja prošle godine stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje povećana sa 13% na 15% zbog čega se, prema projekcijama Ministarstva Financija, na razini cijele godine očekuje izdašni fiskalni učinak podizanja navedene stope u iznosu od 0,24% procijenjenog BDP-a.

Stoga su i prikazani veći prihodi prikupljeni po osnovi socijalnih doprinosa tijekom prva četiri mjeseca potaknuti efektom baznog razdoblja, premda iz raspoloživih podataka nije moguće zaključiti u kolikoj mjeri su posljedica eventualno veće obračunske baze koja bi implicirala veći broj zaposlenih tj. veći broj obračunatih plaća.

PDV čini 62 posto poreznih prihoda

U strukturi poreznih prihoda, PDV čini preko 62% poreznih prihoda, te je u prva četiri mjeseca ove godine ostvaren u iznosu od 13,4 mlrd kuna, što je za 1,5 mlrd kuna (+13%) više nego u istom razdoblju prošle godine. Ovakvo povećanje prikupljenih prihoda od najizdašnijeg indirektnog poreza dijelom dolazi i od blagog oporavka osobne potrošnje, što potvrđuju i posljednji podaci o rastu trgovine na malo. S druge strane, bolji pokazatelji u turističkom sektoru u predsezoni svakako su pridonijeli porastu prikupljenog PDV-a. Doprinos rastu ukupnih prihoda u promatranom razdoblju došao je i od godišnjeg rasta prihoda drugih kategorija; poreza na dohodak (+11,1%), poreza na dobit (+6,2%) te trošarina (+5,2%).

Ukupni rashodi konsolidirane središnje države u prva četiri mjeseca ove godine iznosili su 42,9 mlrd kuna te su zabilježili godišnji rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 567,5 mil kuna (+1,3%). U strukturi proračunskih rashoda vodeće mjesto zauzimaju rashodi za socijalne naknade (51%), rashodi za zaposlene (17%), rashodi za kamate (11%) te rashodi za korištenje dobara i usluga (7%).

U prva četiri mjeseca država na kamate potrošila 4,5 milijardi kuna

U promatranom razdoblju rashodi za kamate na razini konsolidiranog središnjega proračuna dosegnuli 4,5 mlrd. kuna što je za 417 mil. kuna više u usporedbi s istim razdobljem lani (+10,2%) što je konzistentan i pouzdan pokazatelj koji upozorava na dinamiku i stanje javnog duga.

Prema dostupnim podacima (metodologija GFS 2001, novčano načelo) u prva četiri mjeseca ove godine deficit konsolidiranog središnjeg proračuna dosegnuo je 4,4 milijarde kuna.

"Obzirom da se Hrvatska obvezala u sklopu EDP procedure izvještavati o proračunskom ostvarenju u međunarodno prihvatljivom formatu ESA 2010, navedeni fiskalni deficit ima tek orijentacijsku vrijednost koja, između ostalog, treba biti korigirana za iznos jednokratnih primitaka te dospjelih neplaćenih obveza države", zaključuju analitičari RBA.