Foto: Hina

PREMA posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti kreditnih institucija sektoru stanovništva na kraju kolovoza iznosili su 126,9 milijardi kuna što je za 0,2% manje u usporedbi s prethodnim mjesecom, dok je na godišnjoj razini potvrđen kontinuirani pad (od 0,9%) koji datira od lipnja 2012. godine, navode analitičari RBA.

U odnosu na kraj prošle godine, ukupni krediti stanovništvu niži su za 0,4% odražavajući nastavak razduživanja što je prvenstveno posljedica dugotrajne recesije i nepoželjnih kretanja na tržištu rada.

73% kredita sa valutnom klauzulom

Valutna struktura kredita sektoru stanovništva pokazuje iznimno visoki udio (od gotovo 73%) deviznih kredita i onih koji su odobreni uz valutnu klauzulu, dok manje od jedne trećine čine krediti odobreni u domaćoj valuti. Pad ukupnih kredita iskazan u kunama ublažen je blagom deprecijacijom kune u odnosu na kraj prošle godine.

Struktura kredita stanovništvu prema namjeni korištenja sredstava pokazuje najveći udio stambenih kredita (48%) koji su krajem kolovoza iznosili 60.591 milijuna kuna što je otprilike ista razina kao i mjesec dana ranije, dok je na godišnjoj razini iskazan pad ovih kredita za 1,4% (za koliko se umanjio njihov iznos i u usporedbi s koncem prošle godine).

S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti s udjelom od 30% iznosili su 38.125 milijuna kuna što je 2,1% više u usporedbi s istim mjesecom 2013. godine, dok su u odnosu na kraj prošle godine zabilježili rast od 2,4%.

Krediti za automobile pali za 31,5%

Najveći relativni pad pokazuju krediti za kupnju automobila (3,3% na mjesečnoj i 31,5% na godišnjoj razini), te su u odnosu na kraj prošle godine zabilježili 24% manje iznose potvrđujući bitno drugačiju kompoziciju kredita u usporedbi s predrecesijskim razdobljem.

Istovjetan trend pada po dvoznamenkastim stopama pokazuju i potrošački krediti (28% godišnje i 21% u odnosu na kraj prošle godine), pokazujući kontinuiranu kontrakciju od kraja 2010. godine.

Istovremeno, razvidno je da stanovništvo tijekom dugog niza recesijskih godina drži na relativno stabilnim iznosima (iznad 8 milijardi kuna) obveze po prekoračenjima na svojim transakcijskim računima.

Oprez investitora: Ne žele ulaganja financirati kreditima

Nepoticajno gospodarsko okruženje uz nedostatak investicijskih projekata na tržištu ogleda se i u statistici kredita za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima. Naime, krajem kolovoza krediti za investicije i krediti za obrtna sredstva poduzeća zabilježili su mjesečni pad od 0,2% i 1,5%.
I na godišnjoj razini smanjen je udio kredita za obrtna sredstva poduzećima za 5,8% dok su krediti za investicije niži za 3,3% godišnje.

"Usporedba s koncem prošle godine također potvrđuje negativan trend u kreditiranju poduzeća navodeći na zaključak da još uvijek obzirom na cjelokupno stanje u gospodarstvu vlada pojačan oprez investitora te averzija prema ulaganjima koja bi se financirala putem kreditnih linija", zaključuju analitičari RBA.