Tekst: R.I.
Ilustracija: Nenad Dugi/Cropix

REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno 30. lipnja i 1. srpnja, pokazuje nekoliko zanimljivih trendova u hrvatskoj političkoj areni. I ovomjesečno istraživanje potvrđuje stranačku bipolarnost - SDP i HDZ su i dalje na vrhu ljestvice političkih stranaka, ali s povećanom prednošću SDP-a, dok još samo dvije stranke prelaze izborni prag (HNS i HSS). Sve ostale bilježe izbor ispod 3 posto, što ih "tjera" na različite predizborne saveze (lijeve ili desne). Osim negativnog trenda podrške stranci, sličan je proces zabilježen i u odnosu prema politici Vlade. Uz uobičajenu temu ekonomske krize, sindikalna akcija prikupljanja potpisa za referendum obilježila je prethodni mjesec.

Najveća opozicijska stranka SDP, već je 10 mjeseci na prvom mjestu ljestvice stranaka. U ovomjesečnom istraživanju SDP je izbor 31,5%  građana/ki Hrvatske, s porastom izbora od 1 postotni bod u odnosu na na prošli mjesec. HDZ je na drugom mjestu s izborom od 22,5% (1,4 posto slabije nego početkom lipnja). HNS se čvrsto drži na poziciji treće političke stranke u zemlji s izborom od 5,9%, a HSS je zadržao svoje četvrto mjesto s rezultatom od 5,1%. HSU na petom mjestu bilježi izbornu podršku od 3,1%. HSP je ovaj mjesec stranka s izborom od 2,5% za građane/ke naše zemlje, dok je HSLS izbor u 1,7 posto slučajeva. Regionalne stranke bilježe uobičajene rezultate (između 1% i 1,5%), dok sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe zajedno izbor od 1,8%. Upozoravajući je porast broja neodlučnih birača, a posebice apstinenata (ukupno oko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine).

Josipović i dalje najpozitivniji političar, Sanader najnegativniji

I u ovomjesečnom istraživanju dr. Ivo Josipović, hrvatski predsjednik, najpozitivniji je političar u zemlji za 44,1% ispitanika/ca i već je šesti mjesec zaredom (od započinjanja predsjedničkog mandata) najpozitivac. Od početka godine, kada je podrška predsjednici HDZ-a i hrvatskoj premijerki iznosila 21,5%, Jadranka Kosor iz mjeseca u mjesec bilježi trend pada izbora za najpozitivniju političarku. Tako je u ovomjesečnom istraživanju premijerka Kosor najpozitivnija političarka za 8,3% ispitanika i nalazi se na drugom mjestu izbora za najpozitivnijeg hrvatskog političara/ku. Pozitivni doživljaj Zorana Milanovića u posljednja četiri mjeseca u laganom je porastu te je opozicijski prvak ovaj mjesec na trećem mjestu i bilježi izbor od 6%. Vesna Pusić i Željko Rohatinski, nepolitičar s velikom političkom težinom, dijele četvrto mjesto s izborom od 4,3 posto. Među deset "pozitivaca" još su: Stjepan Mesić (2,5%), Nadan Vidošević (1,6%), Damir Kajin (1,5%), Radimir Čačić (1,5%) i Dragutin Lesar (1,1%).

Nakon neuspjelog stranačkog puča u siječnju ove godine kada je zabilježio negativni izbor od 50,9%, Ivo Sanader, bivši premijer i HDZ-ovac, i dalje je najnegativniji političar Hrvatske, sada za "samo" 23,2% ispitanika/ca. Na drugom mjestu negativnih doživljaja političara nalazi se premijerka Kosor koja je u ovomjesečnom istraživanju negativnija za 12,5% ispitanika, ali i s vidljivim rastom negativnog doživljaja (siječanj 0,3%; veljača 1%; ožujak 2,1%; travanj 5,8%; svibanj 10,8%; lipanj 10,6%, srpanj 12,5%). Na trećem mjestu su "svi političari" koji su izbor 10,4% ispitanika/ca. Vladimir Šeks bilježi vidljiviji porast negativnog doživljaja (8,5% u odnosu na 5,9% iz prošlog mjeseca) dok Zoran Milanović na petom mjestu bilježi izbor od 5%. Među deset političara s najnegativnijim doživljajem još su: Ivan Šuker (4,5%), Luka Bebić (4,5%), Andrija Hebrang (3,8%), Milan Bandić (3,5%) i Darko Milinović (1,9%).

Zakon o radu važniji od gospodarske krize

Gospodarsku krizu koja je mjesecima najvažnija tema, ovaj je mjesec s vrha izbora najznačajnijih tema pogurala sindikalna akcija prikupljanja potpisa za organiziranje referenduma protiv izmjene Zakona o radu. Tako je ova sindikalna akcija najznačajnija tema za 48,4% naših građana/ki, dok je gospodarska kriza na drugom mjestu s izborom od 19,5%. Poplave u Slavoniji izbor su 13,2% ispitanika/ca, novi prosvjedi seljaka 8,6%, promjene Ustava RH 3,4%, posjeti predsjednika Josipovića Bleiburgu i Teznom 2,0% te slovenski referendum o arbitražnom sporazumu o granici 1,2%. Sve ostale teme i događaji (uključujući i otvaranje tri posljednja poglavlja u pregovorima s EU-om) bilježe izbor ispod 1%.

Koalicijska Vlada Jadranke Kosor u veljači je doživjela vrhunac potpore i ocijenjena je školskom ocjenom 3,42, a sada iznosi svega 2,62. Vlada je početkom godine zabilježila podršku svojoj politici među 57,1% građana, a u posljednjem mjesecu ta podrška iznosi svega 29,8% i najniža je u ovoj godini. Ova bi podrška mogla i dalje padati s provođenjem najavljenih mjera koje će "dirati" u neka stečena prava različitih društvenih skupina (a vidljivo i iz "sindikalnog referenduma"). Najveću podršku Vlada RH bilježi među glasačima HDZ-a (ocjena 3,9) i HSLS-a (3,2), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera HSS-a Vladi daju relativno slabu ocjenu (svega 2,65). Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (SDP 2,2; HNS 2,1). Prosječna ocjena od 2,62 ujedno je i najniža ocjena rada Vlade u ovoj godini i bit će zanimljivo pratiti dalje njezino kretanje.

Hrvati sve više za EU

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Nakon višemjesečne ispodpolovične potpore članstvu, preokret trenda u korist pristupu u EU zabilježen prije četiri mjeseca, nastavljen je i u ovom mjesecu. Potpora članstvu u EU u posljednjem mjesečnom istraživanju iznosi 53,1% (52,5% iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU izjasnilo se 37,6%, uz 9,3% neodlučnih.

Javni sektor više podržava referendum od privatnog

U ovomjesečnom istraživanju posebno područje istraživačkog interesa bio je i doživljaj sindikalne akcije prikupljanja potpisa za referendum protiv izmjena Zakona o radu. Najveći dio ispitanika/ca smatra da je ova sindikalna akcija izraz želje za zaštitom prava radnika u zemlji (42,6%), dok javno dominantna percepcija kako se radi o iskazivanju nepovjerenja politici Vlade RH među ispitanicima bilježi izbor od 27,4%. Da se radi o borbi protiv velikih socijalnih razlika u zemlji smatra 14,0% ispitanika, dok svega 12,5% ispitanika/ca smatra da je ova akcija izraz političkih ambicija sindikalnih vođa. Samo 3,5% ispitanika nije imalo jasan stav o ovoj akciji.

Kada bi se u ovom trenutku organizirao referendum o izmjeni ZOR-a, na glasačka mjesta bi izašlo 64,2% građana/ki, od kojih bi najveći dio njih bilo protiv izmjena Zakona o radu (88,6%). Zanimljivo je da bi najveći odziv i podrška sindikalnoj akciji bili među građanima koji rade u javnom sektoru (podrška inicijativi od oko 95%), dok je nešto manja potpora među zaposlenima u privatnom sektoru (nešto ispod 80%). Potpora referendumu se razlikuje i prema stranačkim preferencijama (veća potpora birača opozicije u odnosu na onu među biračima HDZ-a, dok je biračko tijelo HSS-a bliže stajalištima biračkog tijela opozicijskih stranaka, odnosno podržavaju sindikalnu akciju).