SIGURNOST gotovo milijardu ljudi diljem Europe i Sjeverne Amerike ugrožena je zbog ruskih pokušaja ciljanja ranjive podvodne infrastrukture, uključujući vjetroelektrane, cjevovode i energetske kabele, upozorio je zapovjednik NATO-a, piše Guardian.

Admiral Didier Maleterre, zamjenik zapovjednika Savezničkog pomorskog zapovjedništva NATO-a (Marcom), izjavio je da mreža podvodnih kabela i cijevi, o kojima ovise europska snaga i komunikacije, nije izgrađena kako bi izdržala "hibridno ratovanje" koje provodi Moskva. "Svo naše gospodarstvo pod morem je ugroženo. Nismo naivni i zemlje NATO-a rade zajedno", poručio je.

Izjavio je to nakon dva slučaja sumnje na sabotažu plinovoda na Baltiku u posljednjih 18 mjeseci. Prvo na Sjevernom toku 1 i 2 u rujnu 2022. godine, a zatim na Balticconnector u listopadu prošle godine. Unatoč opsežnim istragama više država, obje su i dalje neriješene, iako je Finska u prosincu rekla da je "sve ukazivalo" na to da je kineski brod namjerno oštetio Balticconnector svojim sidrom.

"Više od 90 posto interneta je pod morem"

Maleterre je rekao da je i sam proveo "više od tisuću dana pod morem", da se okoliš dramatično promijenio od kada je velik dio sadašnje infrastrukture prvi razvio privatni sektor, ostavljajući ga iznimno ranjivim.

"Oni nisu znali da će se takvo hibridno ratovanje razvijati tako brzo. Više od 90 posto interneta je pod morem. Sve naše veze između SAD-a, Kanade i Europe prenose se pod morem, tako da postoji mnogo ranjivosti."

Unatoč sve većoj ulozi energije vjetra na moru u ispunjavanju klimatskih ciljeva, infrastruktura i dalje ima "ranjivosti sustava", rekao je. Vjetroelektrane na moru morat će se povećati za 25 posto do 2050. godine kako bi se ispunili ciljevi EU u pogledu kapaciteta energije vjetra, navodi industrijsko udruženje WindEurope, dok Bidenova administracija želi rasporediti 30 tisuća megavata vjetra na moru duž obala SAD-a do 2030. godine.

"Moramo biti zaštićeni i dobro opskrbljeni našim vitalnim podmorskim infrastrukturama", poručio je Malterre.

Međutim, čak i uz značajnu nazočnost bilo je nemoguće da NATO čuva svaki dio podvodne infrastrukture, kazao je, a primarna odgovornost leži na nacijama da zaštite vlastitu infrastrukturu. Sposobnost identificiranja aktera koji stoje iza hibridnih napada bila je od vitalnog značaja, rekao je Maleterre, ali je priznao da bi to moglo biti izazovno.

"Iskustvo Švedske pomoći će NATO-u u odvraćanju agresije"

Dodavanje Finske floti NATO-a prošle godine, a odnedavno i Švedske, koja je u ožujku postala punopravna članica NATO-a, smatra se posebno važnim za zaštitu Baltika i Arktika. Iskustvo Švedske u obje regije "odmah će povećati sposobnost NATO-a da otkrije i odvrati svaku regionalnu agresiju".

"A kada govorimo o agresiji, očito mislimo na Rusiju", dodao je Maleterre, koji je rekao da je članstvo Švedske posebice donijelo podmornice, brodove za minsko ratovanje, specijalne snage i brze, moćne brodove.