Što današnja odluka o ukidanju pomicanja sata znači za sve nas?

Što današnja odluka o ukidanju pomicanja sata znači za sve nas?

Foto: FaH

EUROPSKI parlament danas je većinom glasova donio rezoluciju kojom bi se trebalo ukinuti ljetno pomicanje kazaljki na satu.

>> Europski parlament predložio: Ukinite pomicanje sata

Ako Europska komisija i Europsko vijeće potvrde rezoluciju, ispunit će se želja čitatelja Indexa koji su 2017. velikom većinom od 78 % glasali za ukidanje prakse sezonske promjene vremena, ali i milijuna drugih koji su ovaj sistem smatrali lošim i štetnim po zdravlje.

No treba znati da rezolucije EP-a nisu obvezujuće za Komisiju i Vijeće. One su samo pritisak na ta tijela da donesu određenu odluku.

Prema prvim tumačenjima, ovom odlukom neće se automatski ukinuti ljetno računanje vremena za sve članice EU-a, nego će one same moći odlučivati o tome.

''Ona će samo ukinuti usklađenost računanja vremena u cijeloj EU i vratiti tu temu nazad pod ovlasti zemalja članica. Zemlje članice moći će slobodno odlučiti o vlastitim režimima: mogu se odlučiti zadržati ljetno vrijeme (prema sadašnjem ili modificiranom sustavu ljetnog računanja vremena) ili će ga ukinuti. Odbacivanje ljetnog računanja vremena prije svega će rezultirati istim vremenom cijele godine (zimskim vremenom), koje po definiciji podrazumijeva mračnije večeri tijekom proljeća i ljeta'', stoji u priopćenju.

Moguć kaos

Neki europarlamentarci smatraju da bi države trebale imati pravo odabrati vrijeme koje će zadržati, odnosno da se mogu odlučiti i za trajno ljetno računanje vremena. Drugi pak upozoravaju da će samostalnost u odlučivanju stvoriti probleme za unutrašnja tržišta.

Naša Biljana Borzan smatra da bi bilo najbolje kada bi se donijelo neko ujednačeno rješenje za cijelu EU.

''Problem je u tome što nisu potrebe svih zemalja jednake. Primjerice, u zemljama na sjeveru Europe dani počinju par sati kasnije ujutro nego u Hrvatskoj ili Grčkoj'', kaže Borzan.

''To pak znači da će države, sasvim legitimno, vući svaka na svoju stranu pa će biti teško dogovoriti se. A ako se ne dogovore, ako Europa po računanju vremena bude nalikovala na leopardovo krzno, bit će kaosa, problema u zračnom prijevozu, trgovini i sl. Već i ovako, s tri vremenske zone, imamo problema'', poručila je naša europarlamentarka.

Zimska depresija


Skraćenje dana zimi posebno teško pada ljudima koji imaju problema sa sezonskim poremećajem raspoloženja, odnosno kako se kraće kaže - sa zimskim depresijama. Naime, poznato je da smanjenje izloženosti Suncu u organizmu smanjuje razine hormona sreće serotonina, a povećava razine melatonina koji pojačava simptome zimske depresije, mada inače može ublažiti uobičajenu depresiju.

Kada bi se pitalo ljude osjetljive na ovaj problem, a to su, gledano u postocima, češće odrasle žene nego odrasli muškarci, bilo bi najbolje kada bi se ljetno računanje vremena nastavilo i u zimskim mjesecima.

Zastarjela ideja


Mnogi stručnjaci ističu da je ljetno računanje vremena zastarjela ideja koja je nekog smisla imala u vrijeme kada su se u večernjim satima koristile svijeće, ali ne i danas. Brojna istraživanja pokazala su da ono nema nekih ozbiljnijih utjecaja na potrošnju energije, ako uopće ima ikakvih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uvođenje tzv. ljetnog računanja vremena izvorno je predloženo radi štednje energije kao ''Daylight Saving Time'' (DST).

Prvi ju je 1784. godine predložio Benjamin Franklin u jednom eseju koji je poslao urednicima jednog pariškog lista. Prelazak je prvi put službeno proveden u dijelu Kanade 1908., a potom su ga 1916. godine uvele Njemačka i Austrougarska za I. svjetskog rata, radi uštede goriva. Ideje se ponovno sjetila Francuska tijekom naftne krize 1972. Iako pomicanja kazaljki nisu urodila nikakvim mjerljivim uštedama, Njemačka je slijedila Francusku, a za njom su se povele i brojne druge europske zemlje. Tako danas imamo sustav od kojega do sada nisu odustale ni SAD ni Europa iako je sve više stručnih argumenata koji govore protiv njega te iako su u tome posljednjih godina sve više usamljene. Neke zemlje poput Rusije, Bjelorusije i Ukrajine već su odustale od koncepta.

Ruski eksperiment

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev još je 2011. najavio ukidanje pomicanja kazaljki na satu iz zdravstvenih razloga. No zanimljivo je da je bio odlučio da će novi standard za Rusiju biti ljetno računanje vremena, a ne zimsko. Budući da je Rusija golema zemlja, koja se proteže kroz 11 vremenskih zona, takvo nešto ondje je imalo puno više smisla nego što bi imalo u malenim državama. No kako su milijuni stanovnika Rusije bili nezadovoljni rješenjem jer su na posao putovali u mrklom mraku (zimi Sunce u sjevernijim ruskim gradovima ne izlazi prije 10 sati), Duma je 2014. odlučila kao standardno vrijeme postaviti prirodno, zimsko računanje vremena.

Sve glasnija polemika

U posljednje vrijeme argumenata koji govore u prilog uštedi energije sve je manje, osobito s pojavom raznovrsnih novih potrošača kao što su klima-uređaji čije se korištenje produljuje kako se produljuju ljetne večeri koje ljudi provode kod kuće. Također je sve više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u spavanju i u cirkadijskom ritmu organizma. S druge strane činjenica je da je za zdravlje dobro provoditi sat vremena više na suncu u toplom dijelu godine. Također je dokazano da biznisi mogu imati određene koristi od produženih popodneva budući da ljudima ostaje više vremena za posjete trgovinama, ugostiteljskim objektima pa i pružateljima zabavnih i kulturnih sadržaja.

Za ilustraciju, u prilog ukidanju DST-a, predstavljamo nekoliko njegovih dvojbenih zdravstvenih efekata.

1)    Prometne nesreće

Utjecaj prelaska na ljetno računanje vremena na broj prometnih nesreća za sada još nije sa sigurnošću razjašnjen. Ima studija koje govore da pomicanje kazaljki povećava broj nesreća i obratno, da ih smanjuje. Jedna opsežnija studija predstavljena 2010. u časopisu Journal of Environmental and Public Health pokazala je da prelazak na ljetno računanje vremena ne uzrokuje značajnije povećanje u broju automobilskih nesreća. No autori ističu da DST ipak može imati neki veći efekt na vozače koji su osjetljiviji na promjene u cirkadijskom ritmu organizma, primjerice na one s bipolarnim poremećajem ili sa sezonskim poremećajem raspoloženja.

2)    Povećanje broja nezgoda na radu

Neka istraživanja pokazala su da ljudi koji obavljaju teške i opasne fizičke poslove češće stradavaju u prvom danu nakon prelaska na ljetno računanje vremena. U jednom radu predstavljenom 2009. u časopisu Journal of Applied Psychology autori su kroz dvije analize podataka utvrdili da su ozljede rudara 5,7 % učestalije odmah nakon prelaska na DST te da radnici u prosjeku tijekom noći promjene spavaju za oko 40 minuta manje. Isti efekt, očekivano, nije zabilježen prilikom prelaska nazad na standardno računanje vremena.

3)    Više srčanih udara

Tim švedskih znanstvenika pokazao je u studiji iz 2008. da broj srčanih udara u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 5 posto. Časopis New England Journal of Medicine ovaj je porast pripisao manjku sna koji potiče izlučivanje hormona stresa koji kod osoba sa srčanim problemima može uzrokovati komplikacije. U svojem uvodu znanstvenici ističu da je u zapadnom društvu u 20. stoljeću prosječno vrijeme spavanja ionako skraćeno s 9 sati na 7,5.

4)    Više surfanja na poslu

Jedna studija predstavljena 2012. u časopisu Journal of Applied Psychology pokazala je da vrijeme koje zaposlenici na radu provode u besposlenom surfanju po internetu neposredno nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 20 posto. U prosjeku to znači da će svaki zaposlenik provesti oko osam i pol minuta dulje u surfanju. To se može činiti beznačajnim, međutim, kako se radi o potvrđenom padu produktivnosti koji treba pomnožiti s milijardama ljudi koji redovno prelaze na ljetno vrijeme, posljedice nisu zanemarive, a efekt također može ukazivati na neki dugotrajniji problem.

5)    Povećan broj glavobolja

Dokazano je da promjene u ritmu spavanja uzrokuju promjene u cirkadijskom ritmu organizma. One pak utječu na oslobađanje određenih hormona stresa poput melatonina i kortizola koji kod osjetljivijih osoba mogu pokrenuti teške ''klaster glavobolje'', koje se javljaju s jedne strane glave, a mogu potrajati danima, pa i tjednima. U prilog tome govori studija objavljena 2002. u časopisu Canadian Journal of Neurological Sciences.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara