ZADNJIH tjedan dana u cijeloj je Hrvatskoj izrazito toplo, promjenjivo i vjetrovito vrijeme. Meteoalarm je u nekoliko navrata objavio upozorenje za većinu zemlje zbog jakog vjetra koji je i sinoć puhao u cijeloj zemlji, a naročito u glavnom gradu.

Prošli su tjedan stanovnici Zagreba upozoreni na krhotine koje lete nošene jakim vjetrom, a najavljeni su i mogući lokalizirani prekidi u aktivnostima na otvorenom.

I jučer je u Zagrebu cijeli dan puhao jak vjetar, koji je predvečer dodatno osnažio te na mahove poprimao karakteristike olujnoga. Ovakva situacija, u kojoj vjetar s jakim udarima puše i do deset dana, ni za Zagreb ni za ostatak Hrvatske nije uobičajena, a vremenska prognoza kaže da će se nestabilno vrijeme nastaviti i tijekom ovog tjedna.

Atmosferski fizičar Branko Grisogono objasnio je u razgovoru za Index razloge prodora ovako jakih vjetrova. U prvom redu su posljedica klimatskih promjena, onda i ljudskog faktora.

"U budućnosti će dolaziti do naglih, rapidnih i vrlo intenzivnih promjena u smjeru i brzini vjetra"

Grisogono nam je kazao da su jučerašnje značajne srednje satne brzine bile i do 68 km/h na par mjesta te da pravilo prst-palac kaže da su maksimalni udari i do dva puta jači, odnosno i do 140 kilometara na sat. "Konkretno, to sugerira da su jučerašnji udari vjetra bili preko 126 km/h, možda čak i do 144 km/h", kazao nam je Grisogono.

Objašnjavajući snažne udare vjetra u Zagrebu, kaže da su se ovakve promjene strujanja predviđale još prije više od dvadeset godina, a glavna je promjena učestala južina.

"Primarni razlog jakih vjetrova je promjena mustre strujanja, zato što su se glavne putanje, ciklona i anticiklona, pomaknule prema sjeveru, što je bilo predviđeno još prije više od dvadeset godina.

Takvi meteorološki sustavi nisu simetrični. Nisu jednako topli s jedne strane koliko su hladni s druge strane, odnosno topla i hladna fronta nisu ekvivalentne, i to onda na područje Hrvatske donosi nekoliko promjena.

Glavna promjena je češće takozvano južno stanje, odnosno južina - vjetar iz južnih kvadranata. Dakle, sve što dolazi od smjera istoka prema jugu te prema zapadu i da ima tu južnu komponentu. Taj smjer počinje dominirati, umjesto da je uglavnom u ravnoteži vjetar iz svih smjerova uz blagu dominaciju zapadnog.

To se mijenja zbog aktualnih klimatskih promjena, putanje sinoptičkih sustava, ciklone, anticiklona i dolina, jer se njihova srednja putanja pomaknula prema sjeveru. To je primarni razlog i pokazano je prije dvadesetak i više godina da će doći do toga.

Nadalje, ostali smjerovi, koji će sada biti rjeđi, odnosno jak istočni, zapadni i sjeverni vjetar, kada se pojave, bit će žešći, jači. Između će biti ustajala vremenska stanja, skoro bez promjene, a onda će dolaziti do naglih, rapidnih i vrlo intenzivnih promjena u smjeru i brzini vjetra", kazao nam je.

Vjetar je jako teško prognozirati. "Udari će biti ili češći ili žešći" 

Na upit možemo li u budućnosti očekivati više ovakvih udara vjetra Grisogono kaže da možemo te da će oni biti ili češći ili žešći. Kako će se u stvarnosti pretočiti i u koji dio Hrvatske, za sada je jako teško reći, ponajviše zato što je, objašnjava, upravo vjetar jedan od meteoroloških parametara koje je najteže prognozirati.

"Vjetar jako ovisi o terenu, koji je kod nas vrlo raznolik, ovisi o geometriji obale, rasporedu otoka i tako dalje. Temperatura je puno jednostavniji meteorološki parametar. Vjetar je čak teže prognozirati nego oborinu.

Primarno je u pitanju teren, odnosno raspored brda. Primjerice, u Slavoniji su u blizini bosanske planine te Papuk, Dilj i Krndija. Na moru ulogu igraju Velebit, Biokovo i također bosanskohercegovačke planine. Veliku ulogu imaju i Alpe. Uloga tih terena se mijenja promjenom stanja sinoptičkih sustava, dakle ciklona, anticiklona, dolina, fronti i slično.

I u Zagrebu teren modulira vrijeme, prvenstveno Medvednica, a onda i Plešivica i Žumberak te ravnica prema Sisku. Naime, kada je ravniji teren, vjetar može ubrzati, slično kao što to čini u zavjetrini", kazao nam je.

Zagreb je vjetrovit iz više razloga. "Sve to dovodi građane u opasnost" 

Vjetar u Zagrebu puše već desetak dana, uz manje prekide, i još će, kazao nam je Grisogono, puhati nekoliko dana. Kao najveći problem Zagreba ističe urbanizaciju, pri čemu su glavne prometnice, zračna luka, pa i ogromno odlagalište otpada smješteni u južnome dijelu, zbog čega vjetar direktno ide u grad.

"Riječ je o jakom južnom vjetru s naglim ubrzanjima, što raznosi otpad, smeće te građevinski materijal koji nije dobro zbrinut u Zagrebu i zato postoji opasnost za ljude. Kod mene u ulici su letjele ploče sa zgrada. Zgrade se remodeliraju, no otpad nije dobro zbrinut.

Ono što je još gore za Zagreb je to što se odlagalište otpada Jakuševec nalazi južno od glavnog dijela grada, zbog čega vjetar donosi onečišćenje i nezdrav zrak.

Način urbaniziranja, odlaganja otpada, način upravljanja gradom i prometom ide sada na štetu Zagrebu zato što se glavne prometnice, odlagalište i zračna luka nalaze južno od Zagreba, a mi sve češće dobivamo južni smjer vjetra koji ide direktno u grad", kazao nam je.

Na vjetar utječe i sječa drveća

Sječa stabala na velikim područjima, poput Medvednice koja je posljednjih nekoliko godina izgubila jako puno stabala, utječe na jak vjetar koji direktno ulazi u grad, čime može napraviti veliku štetu, pa i ugroziti sigurnost građana. Grisogono objašnjava na koje načine sječa stabala utječe na vjetar.

"Sjeća drveća utječe na nekoliko načina. Jedan je promjena hrapavosti tla, što mijenja lokalnu turbulenciju i dovodi do miješanja zraka. S druge strane, smanjuje apsorpciju stakleničkih plinova jer ima manje biološki zdravih podatnih podloga. Sjeća šuma je jako štetna za recentne klimatske promjene jer ih dodatno ubrzava", kaže.

Prema prognozi DHMZ-a, i u ovom tjednu cijelu Hrvatsku čeka nestabilno i promjenjivo vrijeme te su moguća jača nevremena. Grisogono kaže da puhanje vjetra u Zagrebu nije gotovo, no barem bi do kraja tjedna trebalo oslabjeti.

"Barem do kraja tjedna će dominirati pretežito južno strujanje, no srećom, udari vjetra slabe od danas i tijekom idućih nekoliko dana", kaže te dodaje da je u Hrvatsku posljednjih tjedana došlo jako puno pijeska iz Sahare koji onečišćuje zrak, što šteti svima, a posebice kroničnim bolesnicima.

"Nama je došlo sada jako puno pijeska iz Sahare kojeg ima posvuda. Jučer je nebo u Zagrebu bilo bijelo, što znači da ima jako puno krupnih čestica u zraku. U takvim uvjetima boravak na otvorenom nije zdrav za većinu ljudi, a posebice za srčane i plućne bolesnike.

Kada naiđe nevrijeme poput onog u nedjelju navečer, treba zatvoriti prozore, boraviti unutra, a između tih epizoda treba opet brzo reagirati, otvoriti prozore, prozračiti prostor, piti dovoljno vode, jesti voće te ispirati nos", kazao nam je.