Foto: Index/HRT

U HRVATSKOJ u posljednje vrijeme sve više ljudi izražava snažno nezadovoljstvo radom HRT-a kao državne televizije koja se financira novcem građana, a ponaša se kao primitivna privatna prčija političara i moćnika. Koliko je to nezadovoljstvo veliko, jasno pokazuju statistike prema kojima su HRT prestigle i RTL i Nova TV. Čak i centralna informativna emisija Dnevnik, koja još relativno nedavno nije imala ozbiljnije konkurencije na privatnim televizijama, nedavno je dodirnula dno.  

Osobno ne bih imao ništa protiv HRT-a kada bi to bila iole normalna javna televizija. Brojne druge europske države imaju javne televizijske i radijske kuće koje se financiraju od obavezne pristojbe koju plaćaju sva domaćinstva koja imaju neke prijemnike TV signala. No naša javna TV kuća, nažalost je u pravom smislu te riječi - javna kuća.

1) Kao prvo, pretplata je nerazumno visoka. U Velikoj Britaniji pretplata je oko 100 kn mjesečno, a kod nas 80. No njihove su plaće nekoliko puta više. Primjerice, nastavnici u školama imaju između 30 i 32 tisuće funti godišnje bruto, što je oko 24.000 kuna mjesečno. Naši nastavnici imaju oko 9.000 kuna bruto (ovisno o stažu).

2) Državne televizije u civiliziranoj Europi ne smiju objavljivati reklame kako na njihovo uređivanje ne bi utjecali komercijalni interesi. Osim toga, kada su već dobili novac od pretplata, gledatelji imaju pravo gledati program neometan reklamama. Tako funkcioniraju i razne privatne radijske kuće koje imaju pretplatu i streaming preko interneta. Primjerice, Jazzradio.com platit ćete 60-ak eura godišnje da biste dobili za klasu kvalitetniji zvuk i desetke kanala, sve bez reklama.

3) Utjecaj političara na uređivačku politiku je minimaliziran i još uvijek se nastoji smanjiti. Primjerice, u Velikoj Britaniji postoji prijedlog da upravljačko tijelo BBC-ja biraju sami gledatelji koji plaćaju pristojbu. Osim toga, istraživanja su pokazala da su novinari u civiliziranoj Europi vrlo profesionalni i objektivni. U Švedskoj npr. novinari su generalno skloniji lijevim i zelenim strankama od prosječne populacije - otprilike u odnosu 30 % prema 15 % (s time da se pod lijevim ne misli na socijaldemokrate). No istraživanja su pokazala da to uopće ne utječe na njihovu objektivnost u izvještavanju.

4) Da zaključim, najvažniji razlozi zbog kojih sam ja načelno ZA postojanje javne TV - objektivnost, kvaliteta sadržaja koja će biti iznad ukusa, potreba i zahtjeva najširih masa, visoki edukativni standardi u znanosti, kulturi i sl., odsutnost reklama te komercijalnih i političkih utjecaja i interesa, u slučaju HRT-a ne postoje i upravo su ono zbog čega tu javnu kuću treba ukinuti. Sada više nego ikada. Na HRT-u nam se u znanstvenom programu servira zadnja pseudoznanost, reklame su na svakom koraku, informativne emisije nikada nisu bile politički jednoumnije i neobjektivnije, a od kulturnih i edukativnih sadržaja ne vrijedi gotovo ništa. Naša televizija, umjesto da informira i educira - zavodi, dezinformira i zaglupljuje.