Foto: FAH, Grafike: Promocija plus

REDOVITO mjesečno istraživanje CRO Demoskop otkrilo je kako je arbitražni skandal značajno podigao popularnost Vladi Zorana Milanovića, javlja Nova tv. HDZ je ostao vodeća stranka, ali prednost stranke Tomislava Karamarka ponešto se otopila u odnosu na SDP. Kolinda Grabar-Kitarović najpopularnija je političarka, a najnegativniji je i dalje šef HDZ-a. Istraživanje je pokazalo i kako je polemika oko arbitraže najznačajniji događaj u srpnju.

Istraživanje provedeno u razdoblju između 31. srpnja i 3. kolovoza pokazuje nastavak blagog trenda smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na SDP i lijevu koaliciju. Ovaj je trend smanjenja prednosti započeo prije četiri mjeseca kad je razlika između koalicija bila veća od 6 postotnih bodova, da bi u ovomjesečnom istraživanju ona pala na 2,5 postotna boda.

Osim ove dvije stranke, odnosno njihove koalicije, još dvije stranke na nacionalnoj razini prelaze izborni prag: ORah i Živi zid. Obje stranke gube podršku, a isto se događa i s MOST-om i Josipovićevom strankom Naprijed Hrvatska.

HDZ-u 31,3, SDP-u 26,6 posto potpore

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza, HDZ bi dobio 31,3 posto glasova (prema 30,4 iz srpnja). U odnosu na prošlogodišnji kolovoz HDZ bilježi rast izbora od 7 postotnih bodova (u kolovozu 2014. godine HDZ je bilježio izbor od 24,3 posto). S druge strane, SDP bilježi izbor od 26,6 posto (prema 25,5 prije mjesec dana, odnosno 20,3 posto u istom mjesecu prošle godine). Zanimljivo je da su obje stranke u posljednjih mjesec dana povećale svoj rejting (SDP za 1,1, a HDZ za 0,9 postotnih bodova).

Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, tri stranke su zadovoljile prag od 5 posto - uz spomenute HDZ i SDP, još i Orah prelazi izborni prag, dok mu je Živi zid vrlo blizu. ORah je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,1 posto (5,2 posto prije mjesec dana, a najviši je rejting zabilježen u studenom 2014. godine kad je iznosio 16,8 posto), dok je Živi zid s izborom od 4,8 posto (u srpnju 4,4) na četvrtom mjestu. Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je na vrhuncu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2 posto), da bi se u posljednjih šest mjesečnih istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 9,9 posto).

HSS je peti s izborom od 2,6 posto (prije mjesec dana 2,3), a slijedi HNS s izborom od 2,2 posto (prije mjesec dana 2,3 posto). Sljedeću skupinu sačinjavaju stranke s izborom manjim od 2 posto: HDSSB (1,7), Most nezavisnih lista (1,7), Stranka Milana Bandića (1,7), Hrvatski laburisti (1,2), IDS (1,2), HSP AS (1,0), HSU (1,0), HSP (0,9), NS Reformisti (0,9), Naprijed Hrvatska (0,9), HSLS (0,9) i HKS (0,6). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 0,7 posto. Zabilježeno je i 13,1 posto neodlučnih.

HDZ-ova koalicija i dalje na vrhu

Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra s napomenom da se ta prednost smanjila u posljednjih četiri mjeseca. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,7 posto (prema 30,7 iz srpnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 30,1 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 28,3).

Stranačka lista Živog zida na trećem mjestu s 5,7 posto izbora (prema 5,3 prije mjesec dana), dok je lista Oraha četvrta s 5,4 posto izbora (u srpnju 5,7). Stranka Milana Bandića na ovoj ljestvici bilježi izbor od 2,4 posto (u srpnju 2,7), a slijede HDSSB (2,2), Most nezavisnih lista (1,8), Naprijed Hrvatska (1,2), NS Reformisti (1), HKS (0,9) i HSP (0,9). Ostale liste bilježe skupni izbor od 2,2 posto, uz 13,5 posto neodlučnih.

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 28,2 posto (prema 28,4 iz srpnja). Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,8 posto (prije mjesec dana 10,5). Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,4 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 6,5 posto. Mirela Holy je peta s 4,8 posto, a slijede Boris Lalovac s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,1 posto, Tonino Picula 2,4 posto, Milan Bandić 2,2 posto i Božo Petrov 1,6 posto.

Karamarko najnegativniji

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,6) i Zoran Milanović (30,3). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,6), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 5,3 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2,7), Milorad Pupovac (1,1), Radimir Čačić (0,8), Nenad Stazić (0,7), Tihomir Jakovina (0,7), Kolinda Grabar Kitarović (0,7).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: raskidanje Sporazuma o arbitraži granice sa Slovenijom što je najvažniji događaj za 42,6 posto hrvatskih građana/građanki. Slijede tri teme s izborom između 5 i 10 posto: iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje (7,6), gospodarska kriza u zemlji (7,5) i pripreme za obilježavanje 20. obljetnice Oluje (6,7).

Vlada RH je u ovom mjesecu značajno povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 36,3 posto na sadašnjih 41,4 posto), dok Vladinu politiku ne podržava 44,9 posto građana (prema 49,6 iz srpnja), uz sadašnjih 13,7 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,52, u odnosu na 2,31 iz srpnja. Ovo je ujedno najviša ocjena u posljednjih tri godine (još od srpnja 2012. godine kad je isto iznosila 2,52). Grabar-Kitarović je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,40 prema 3,43 iz srpnja. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, jednako kao i u slučaju Vlade RH, zabilježilo veliki rast ocjene za svoj rad i to na valu sazivanja izvanredne sjednice radi odluke o raskidanju Sporazuma o arbitraži, te je zabilježena ocjena od 2,40 (prema prošlomjesečnih 2,17).