Foto: FAH, RTL

PREDSJEDNIK Sabora Željko Reiner gostovao je u emisiji Pressing na N1 televiziji gdje je komentirao odluku o vraćanju pokroviteljstva Sabora nad obilježavanjem Bleiburga.

"Ja sam to najavio u kampanji, moja stranka je to najavila, prema tome ne vidim razlog zašto kada se izvršava predizborno obećanje to treba biti loše, a drugi put da je dobro? Mi smo to obećali jer nije bilo razloga to ukinuti. To je nešto što je prilično čudnovato da se uopće ukinulo, jer su na Bleiburg odlazili i Račan, i Mesić, Josipović... Odlazio je čak i Milanović tamo, i 2011. godine je Sabor donio odluku da više ne bude pokrovitelj obilježavanja stradanja hrvatskih nevinih žrtava u Bleiburgu, a 2012. godine je dao sredstva za tu proslavu", rekao je i nazvao to bizarnošću.

"Osobno držim da nevine žrtve bilo koje strane zaslužuju naše poštovanje, kao što je zločin, tko god ga je učinio. Svaki zločin treba biti sankcioniran. Tako je i sa žrtvama, s bilo koje strane."

"Isticanje simbola je mit"

Upitan je o mogućim incidentima naglašavanja neprimjerenih simbola te je kazao kako je uvjeren da je to jedan od mitova.

"Uvjeren sam da je to jedan od mitova da bi se objasnilo zašto se prestalo obilježavati pokroviteljstvo. U Austriji nije dozvoljeno isticanje nacističkih i fašističkih obilježja, pa bi i austrijska policija reagirala i pobrinula se o tome. Priče o tome kako će se tamo isticati ustaška obilježja, pa je to razlog zašto tamo ne treba ići, su potpuno deplasirane. Uvijek možete imati provokatora, pa će se kamera uperiti na tu jednu osobu, ali to sigurno tamo nije proslava NDH, fašizma itd. Bilo bi bizarno to tvrditi. Zašto bi se u Bleiburgu nešto trebalo dogoditi, a mi smo svjedoci da se događaju stvari sa suprotnim predznakom, pa se na njih puno manje reagira i nitko ne postavlja pitanje što bi bilo kad bi bilo?, kazao je Reiner koji smatra da to nitko normalan ne bi napravio, osim ako je poslan od nekoga da provocira.

Kazao je kako se priča o lustraciji namjerno interpretira na drugačiji način.

"Priča o lustraciji je opet nešto što se vadi iz konteksta jednog intervjua Tomislava Karamarka i namjerno interpretira na drugačiji način, a on je jasno rekao o čemu se radi. Naravno da nitko ne misli uhititi, ili odvoditi u zatvor ljude koji su danas u 90-im godinama, koliko god oni bili ili ne bili krivi za stvari koje su se prije dogodile. On (op.au. Karamarko) je zapravo pričao o "stvaranju jednog drugačijeg duhovnog ozračja", a ne lustracije na način na koji je provedena. To je nemoguće više provesti", smatra Reiner i dodaje kako građane "ne muče više ni ustaše, ni četnici, ni partizani, ni '41. ni '45..."

Reiner ostaje pri prijedlogu da se Hrvatski sabor preimenuje u Hrvatski državni sabor, ali nakon što se steknu uvjeti. Naglasio je da to nema veze s NDH.

Osvrnuo se i na probleme u zdravstvu.

"Glavni problem hrvatskog zdravstvenog sustava je vrlo visoka razina prava, dostupnosti i kvalitete zaštite, a s druge strane neadekvatno financiranje. To je zjap između nedostatka novca s jedne strane, a kvalitete koja je dobra s druge strane. Taj zjap se nadoknađuje relativno niskim plaćama osoblja, zbog čega odlaze u inozemstvo, ali i uvjetima rada koji postaju sve lošiji i lošiji. Ljude frustrira to, i odlaze u inozemstvo", kaže Reiner.

"Možemo mi na papiru govoriti da smo u plusu ili minusu, ali kad vidite da bolnice dobavljačima duguju od 300 do tisuću dana za isporučenu robu, istina je jasna", kazao je.

Istaknuo je kako je potrebno prilagoditi obrazovni sustav potrebama vremena.

"Promjene u obrazovnom sustavu su neophodne, kakve će one biti je druga stvar, ali su neophodne. Proizvodimo stručnjake u mnogim područjima koje nitko ne treba, a ne proizvodimo stručnjake koje itekako trebamo, a koji bi se lako zaposlili kod nas, ali i u inozemstvu. Moramo prilagoditi obrazovni sustav potrebama vremena.Dualni sustav je zanimljiv jer se svodi na to da ne mora svatko završiti magisterij ako ga ne zanima takav rad, ali može postati dobar stručnjak. Trebamo ih, a nije nužno da svi žele postati doktori znanosti ili slično", smatra Reiner o potrebama hrvatskog školstva.

Zabrinutost zbog demografije

Naglasio je kako ih posebno brinu demografski problemi i odlazak Hrvata u inozemstvo.

"Demografija nas ozbiljno brine, i mora brinuti svakog hrvatskog građanina, jer gubimo stanovništvo.Ono nestaje, svake godine se povećava razlika između rođenih i umrlih za tisuću, i to zadnjih nekoliko godina. Znamo da je zadnje dvije godine otišlo preko sto tisuća mladih ljudi iz Hrvatske, a to nije izmišljena brojka. Samo u Njemačkoj je evidentirano 92 tisuće Hrvata, i to samo u katoličkim misijama. Od te brojke ne možemo pobjeći", rekao je Reiner.

Dodao je i kako ideja o 1.000 eura za svako novorođenče i dalje aktualna.

"Naravno da ćemo ih pokušati dati, ali jedini pravi način je otvaranje novih radnih mjesta", kaže Reiner i naglašava da je to jedini način 'kako ćemo to napraviti'.

O Ustavnom sudu kaže da će se uskoro birati novi suci, i da se nada da ćemo se "vratiti dobroj praksi, gdje se konsenzusom uspjelo odabrati nove ustavne suce, gdje to nije bilo pitanje svađa i proguravanja", rekao je. Kaže i da su prošle godine vladajući pokušali provući dva suca, da im nije prošlo, i da se nada da toga više neće biti.