Foto: Hina

PREMA podacima Državnog zavoda za statistiku konačni pokazatelji o kretanju BDP-a u prvom tromjesečju potvrdili su prvu procjenu realnog godišnjeg rasta od 2,7 posto.

U odnosu na posljednje tromjesečje 2015. (prema sezonski prilagođenim podacima) BDP se vratio k pozitivnim vrijednostima zabilježivši rast od 0,6 posto. Unatoč tome što je najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u prvom tromjesečju došao od strane izvoza roba (uz godišnji rast od 9,4 posto), doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan kao posljedica razmjerno snažnog uvoza roba i usluga (6,1 posto godišnje). U istom promatranom tromjesečju, izvoz usluga je usporio godišnju stopu rasta na 4,6 posto, navodi se u analizi RBA.

Domaća potražnja dala je pozitivan doprinos ostvarenoj stopi realnog rasta BDP-a (2,8 postotnih bodova). Pritom je najsnažniji pozitivan utjecaj došao od osobne potrošnje kućanstava koja je u promatranom razdoblju zabilježila realni godišnji rast od 3,1 posto. Ohrabruje i godišnji rast bruto investicija u fiksni kapital koje su četvrto tromjesečje zaredom ubrzale godišnji rast (4,3 posto godišnje). Navedena realna stopa godišnjeg rasta najviša je od trećeg tromjesečja 2008.

Također, i komponenta državne potrošnje nastavila je (peti mjesec zaredom) s pozitivnim stopama godišnjeg rasta. Podržana izostankom inflacijskih pritisaka, zabilježila je realni godišnji rast od 0,6 posto.

Udio turizma u BDP-u čak 19 posto

"Na razini cijele 2016. godine i dalje ostajemo pri procjeni realnog rasta od 1,5 posto s naglaskom da kratkoročno postoje pozitivni izgledi da isti dosegne razinu od 2 posto osobito u slučaju još jedne izvanredne turističke sezone, poboljšane investicijske klime i snažnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova. S druge strane rizik rastuće nestabilnosti na domaćoj političkoj sceni, odgoda konsolidacije javnih financija i zadržavanje nepovoljnog poslovnog okruženja zasigurno bi negativno utjecali na kreditni rejting države i investicije, a posredno i na troškove zaduživanja.

Dodatno, potencijalni negativni rizici proizlaze dijelom i iz vanjskih čimbenika budući da bi eventualno usporavanje rasta EU-a odnosno kod glavnih trgovinskih partnera nepovoljno utjecalo na izvoz. Nadalje, zabrinjava i visoka ovisnost Hrvatske o turizmu, čiji je udio u gospodarstvu prema prihodima dosegnuo razinu od 19 posto BDP-a. Naime, u uvjetima razmjerno visokih negativnih geopolitičkih čimbenika preveliko oslanjanje na turizam može imati poprilično negativan utjecaj", prognoziraju analitičari RBA.