54.81.183.183 US
 

ZLOČIN BEZ KAZNE Pokrali su milijune, ali zbog hrvatskog pravosuđa mogu mirno spavati

Piše: Martina Pauček Šljivak
nedjelja, 25.3.2018. 18:56
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto, Video: Index, Hina, Damir Javorović, Matija Habljak, Sanjin Strukić, Marko Lukinić, Nikola Čutuk/Pixsell

GRAĐANI već odavno nemaju povjerenje u pravosuđe, što ne treba čuditi ako samo pogledamo slučajeve najvećih moćnika u Hrvatskoj. Spektakularna uhićenja, odvođenje u Remetinec i potom puštanje na slobodu te početak dugogodišnjih procesa od kojih još nijedan nije završen. Svi redom terete se za višemilijunsko izvlačenje sredstava od države, grada, županije, komore, gradskog kluba...

IVO SANADER

Vjerojatno najspektakularnije uhićenje od svih ono je bivšeg premijera Ive Sanadera koji je 10. prosinca 2010. da izbjegne uhićenje pobjegao u Austriju, ali su ga austrijske vlasti na temelju Interpolove tjeralice uhitile na autoputu kod St. Michaela. Izručen je Hrvatskoj u srpnju 2011.

Nekad najmoćniji čovjek u zemlji prvo je godinu dana proveo iza rešetaka u istražnim zatvorima u Austriji i Hrvatskoj, da bi na slobodu bio pušten u prosincu 2011.
Međutim, gotovo godinu dana kasnije Sanader se 20. studenog 2012. ponovno vratio u Remetinec, nakon što mu je izrečena nepravomoćna presuda kojom je u slučajevima Hypo i Ina - Mol osuđen na deset godina zatvora. Potom je 25. studenog 2015. pušten na slobodu.

Više od sedam godina prošlo je od tog događaja, a još uvijek nije završen ni jedan proces koji se vodi protiv njega i Sanader uživa na slobodi pa tako ljeti s obitelji krstari Italijom. 

Sve njegove afere

Sanaderu se sudi u aferi Hypo i INA - MOL, gdje ga se tereti za primanje provizije od Hypo banke te da je dogovorio 10 milijuna eura mita sa Zsoltom Hernadijem, šefom mađarskog MOL-a, u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u INA-i.

Nakon dvogodišnjeg suđenja sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu na čelu sa sucem Ivanom Turudićem 2012. proglašava Sanadera krivim za ratno profiterstvo u slučaju Hypo i primanje mita u slučaju Ina - MOL i osuđuje na deset godina zatvora. Vrhovni sud Republike Hrvatske Turudićevu presudu potvrđuje te u lipnju 2014. godine izriče Sanaderu nešto nižu kaznu – od osam i pol godina zatvora.

Međutim, Ustavni sud je 2015. ukinuo pravomoćnu presudu Vrhovnog suda te je slučaj vraćen na ponovno suđenje.

Postupci su u međuvremenu razdvojeni, a u slučaju Ina - MOL Sanaderu bi se trebalo suditi s direktorom MOL-a Zsoltom Hernadijem, koji je nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Što se tiče ponovljenog suđenja u slučaju Hypo, koje je trebalo početi ovog mjeseca, Sanader se nije pojavio zbog odlaska liječniku.

U aferi Fimi medija, Sanadera i njegove tadašnje suradnike tereti se da su preko te marketinške kompanije iz javnih poduzeća izvukli oko 70 milijuna kuna i time punili crne fondove HDZ-a, u koje je otišlo oko 24 milijuna, dok je Sanaderu otišlo 15,3 milijuna kuna.



Osim Sanadera, optuženi su Mladen Barišić, bivši šef Carinske uprave, Nevenka Jurak, vlasnica Fimi medije, Branka Pavošević, bivša blagajnica HDZ-a, Ratko Maček, bivši glasnogovornik HDZ-a, HDZ i Fimi media.

Postupak je počeo prije 6 godina, a Sanader je bio nepravomoćno kažnjen s 9 godina zatvora. Međutim, presuda je ukinuta, a suđenje se ponavlja.

U slučaju Planinska Sanader je nepravomoćno osuđen na 4,5 godine zbog optužbi da je primio 17 milijuna kuna provizije nakon što je Ministarstvo regionalnog razvoja, na čijem je čelu bio Petar Čobanković, 2009. kupilo zgradu u Planinskoj ulici od tvrtke bivšeg HDZ-ova saborskog zastupnika i vlasnika mesnica Stjepana Fiolića. Presuda još nije pravomoćna, a sutkinja koja mu je dosudila kaznu viđena je u istom restoranu u kojem je tad bio i Sanader.

Čobanković se odmah na početku nagodio s Uskokom i dobio je samo kaznu rada za opće dobro pa je malo gulio krumpire. Fiolić je priznao da je Sanaderu doma donio 10 milijuna kuna i milijun eura mita u kutiji za hrenovke nakon prodaje zgrade. Kažnjen je godinom dana zatvora koju je mogao zamijeniti radom za opće dobro.

U aferi HEP-DIOKI Sanader je još 2012. optužen da je bivšeg direktora HEP-a Ivana Mravka poticao da tvrtki Dioki Roberta Ježića isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene. Suđenje je bilo odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika, a Mravak je u međuvremenu preminuo.

No početkom ovog mjeseca zagrebački Županijski sud je ponovno potvrdio optužnicu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i nekadašnjeg vlasnika Diokija Roberta Ježića.

MARINA LOVRIĆ MERZEL



Službenici PNUSKOK-a su u noći s 1. na 2. travnja 2014. iz obiteljske kuće u sisačkoj Ulici Drage Radovića izveli uhićenu tadašnju sisačko-moslavačku županicu Marinu Lovrić Merzel nakon što su čak šest sati, u nazočnosti svjedoka, pretraživali kuću iz koje su ponijeli i nekoliko kutija dokumenata. U istražnom zatvoru provela je nešto više od pet mjeseci nakon čega se neko vrijeme vratila u sabor kao zastupnica.

Suđenje bivšoj SDP-ovoj županici i kumi Slavka Linića ni nakon četiri godine još nije počelo. Ovog se tjedna dogodio presedan u hrvatskom pravosuđu, i to baš u slučaju Marine Lovrić Merzel. Sudac Ivan Turudić odbio je poštovati odluku Vrhovnog suda da prihvati nagodbu DORH-a s poduzetnikom Željkom Žužićem. On je, naime, priznao da je bivšoj županici dao 100.000 eura mita kako bi mu omogućila da preuzme Ceste Sisak.

Uskok je zato tražio izuzeće Turudića, o čemu je on sam odlučivao, te odbio prihvatiti taj zahtjev. Uskok je i drugog dana zatražio isto, međutim Turudić ih je opet odbio. Zato će USKOK od glavnog državnog odvjetnika tražiti da podnese zahtjev za zaštitu zakonitosti.

"To je po mišljenju USKOK-a već treća nezakonita odluka koju je sudac Turudić donio u svega 24 sata", rekao je zamjenik ravnateljice USKOK-a Vjekoslav Tolnaj i dodao kako oni ne žele da se proces odugovlači već da sve bude po zakonu.

Inače USKOK tereti Merzel Lovrić po nekoliko točaka: za neosnovano isplaćivanje naknade članovima Savjeta županice (šteta od 6 milijuna kuna), za kupnju zgrade za Zavod za hitnu medicinu po cijeni znatno većoj od stvarne (šteta 4,2 milijuna kuna), da je na štetu Županije raskinut dogovor o prodaji Cesta Sisak drugom društvu (šteta 200 tisuća kuna), da je novcem Županije pokrivala privatne troškove poput proslava rođendana (šteta 35 tisuća kuna), te da je službenom karticom plaćala privatne troškove za hranu, piće, gorivo (šteta 136 tisuća kuna).

MILAN BANDIĆ

Iste godine kad i Merzel Lovrić, samo par mjeseci kasnije, 19. listopada 2014. uhićen je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Bandić je iz policije oko 19.30 odveden u svoj stan u Bužanovoj kako bi prisustvovao pretresu stana. U 2 u noći završena je pretraga Bandićevog stana, a potom su ga odveli u pritvor na Oranice.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U pritvoru je tad proveo mjesec dana zbog afere Agram u kojoj ga USKOK tereti za štetu na gradskom proračunu od 30 milijuna kuna. U toj je aferi osim njega uhićeno još 15 njegovih suradnika i poslovnih partnera gradskih tvrtki, među kojima je i bivši šef Holdinga Slobodan Ljubičić.

USKOK je još u prosincu 2015. godine podignuo optužnicu protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i njegovih 15 jataka, a tek je nakon dvije godine, ovog tjedna, Županijski sud potvrdio sedam točaka optužnice, a tri ih je vratio tužiteljstvu na doradu (odnose se na točke koje uključuju predsjedničku kampanju i glomazni otpad).

 Afera Agram

Optužnica za slučaj Agram uključivala je sljedeće slučajeve:

1.) Od listopada do svibnja 2014. godine davani su poslovi zbrinjavanja otpada Pripuzovoj tvrtki te je nastala šteta veća od 2,7 milijuna kuna.

2.) Od 2006. do 2012. godine zamjenom zemljišta pogodovano je tvrtki Bramgrad, a Grad Zagreb oštećen je za gotovo 21 milijun kuna.

3.) Nezakonito zapošljavanje te prebacivanje pojedinih ljudi na bolje plaćena mjesta iako nisu imali uvjete. To su slučajevi premještaja Roberta Ljutića i Bandićeve tajnice Marije Caharije, izmišljeno radno mjesto za Zrinku Majerović, premještaj Bandićeve rođakinje Milkice Macan i kćeri Bandićeve prijateljice Pavle Šušković na bolje plaćena radna mjesta, a da nisu ispunjavale uvjete.

4.) Nezakonita zapošljavanja u Holdingu, gdje se tako zaposlilo prijateljicu Zdenka Antunovića, bivšu manekenku Dijanu Muhović. Tu su i slučajevi sina Milijana Benka Stjepana koji nije imao uvjete, zapošljavanje nećaka Dragutina Kosića Vice Gulama.

5.) Nezakonita zapošljavanja u gradskim tvrtkama kao što je slučaj Tihane Colić, prijateljice Petra Pripuza koja je zaposlena u Gradskoj plinari i to kao pomoćnica direktora.

6.) Nezakonito korištenje službenih gradskih automobila, a tu su slučajevi odlaska Mile Horvat na liječenje u Beč, odlasci Dijane Muhović koja nije zaposlenica Grada Zagreba u Berlin i Tuzlu, odlazak dvaju automobila s vozačima u Poganu Vlaku kako bi mesari obavili svinjokolju za privatne Bandićeve potrebe, dolazak tadašnje gradske zastupnice Sandre Perković na Gradsku skupštinu iz Medulina kako bi se osigurao kvorum za raspravu o proračunu, odlazak Bandićeve tajnice Marije Caharije u Beč, odlazak Zdenka Antunovića u Beč, odlazak Bandićeva šogora Mile Macana u Poganu Vlaku sa službenim vozačem.

7.) Neplaćanje poreza i prireza na uplate na žiro račun koji je bio otvoren za potrebe predsjedničke kampanje, a novac je stizao i dugo nakon što je završila kampanja. Šteta se tada procjenjivala na oko 5,7 milijuna kuna.

8.) Krivotvorenje potvrda za slike i skulpture vrijedne oko 400 tisuća kuna, a koje je Bandić htio lažno prikazati kao vlasništvo zagrebačke Zaklade za pomoć osobama oboljelima od cerebrovaskularnih bolesti.

Bandić drugi put uhićen

Ponovno je uhićen 10. ožujka 2015. USKOK ga je teretio da je na slobodi utjecao na svjedokinju akademkinju Vidu Demarin i lažirao dokumentaciju. Bandić je od akademkinje tražio da veliku zbirku umjetnina, pronađenu u njegovoj vikendici, lažno prikaže kao vlasništvo Zaklade koju je vodila.

Pušten je iz pritvora 9. travnja i vraćene su mu gradonačelničke ovlasti.

Bandić je optužen i u slučaju Štandovi u kojemu ga tužiteljstvo tereti da je sa svojim suradnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi "U ime obitelji" priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna, ustupajući im štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum.

Prvu optužnicu protiv Bandića u tom slučaju optužno vijeće iste sutkinje Pavelin Borzić odbacilo je u srpnju 2015. zaključivši da u postupanju zagrebačkog gradonačelnika nije bilo obilježja kaznenog djela. No, Vrhovni je sud u svibnju 2016. prihvatio Uskokovu žalbu i zaključio da je odbacivanjem optužnice Županijski sud povrijedio odredbe kaznenog postupka, "jer je izreka tog rješenja proturječna obrazloženju".

Suđenje u ovom slučaju mu također još nije počelo. Bez obzira na sve procese koji se vode protiv njega, Bandić i dalje obnaša gradonačelničku dužnost, a u svibnju prošle godine građani su ga opet izabrali na lokalnim izborima.

NADAN VIDOŠEVIĆ


13. studenoga 2013. uhićen je predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. Policija je pretresla njegov stan i ured u HGK-u, nakon čega je odveden u policijski pritvor gdje je i prenoćio.

U aferi naziva Remorker Uskok je u srpnju 2015. podigao optužnicu protiv Vidoševića i još osam osoba. Predloženo je da se Vidoševiću oduzme imovinska korist od čak 39 milijuna kuna, a među optuženima je i njegova dugogodišnja najbliža suradnica Zdenka Peternel.

Osim Vidoševića i Peternel na optuženičkoj klupi su i Josipa Mladinov, Jasna Mikić i Jadranka Ivčić koje su također porekle krivnju.

Četvero suoptuženika ranije je priznalo nedjela te su osuđeni nakon nagodbe s tužiteljstvom. To su ključni akteri ove afere. Igor Premilovac, koji je prvi progovorio kako je preko svoje češke tvrtke Remorker naplaćivao fiktivne račune i oprani novac uz proviziju vraćao u Hrvatsku, te marketinški stručnjak Davor Komerički koji je Vidoševića povezao s lancem izvlačenja novca iz HGK-a. Osim njih, sporazumno su osuđeni i Vidoševićeva nekretninska savjetnica Vesna Rodić te Jasna Mrakovčić Grubić koja je priznala da je uz Vidoševića iz HGK-a izvlačila novac lažirajući kupnju umjetničkih slika.

U pretresu vile Nadana Vidoševića, odnosno u bunkeru koji se nalazi ispod njegove kuće na Gornjem Prekrižju, pronađeno je mnoštvo lovačkih trofeja, skupocjenih slika, skulptura, antiknih karata.

Više od tri godine nakon uhićenja, Vidoševiću je 27. siječnja 2017. počelo suđenje.

BRAĆA MAMIĆ



Braća Zdravko i Zoran Mamić uhićeni su 2. srpnja 2015. na granici Hrvatske i Slovenije. Uskok ih je teretio da su transferima dvojice igrača oštetili Dinamo za 117 milijuna kuna. Platili su jamčevinu i 15. srpnja izašli na slobodu.

U studenom 2015. opet je uhićen Zdravko Mamić zajedno sa sinom Mariom i istarskim poduzetnicima Igorom Krota i Sandrom Stipančićem te Damirom Vrbanovićem jer ih se sumnjiči za utaju poreza. Sporni su transferi nogometaša iz Dinama obavljani preko agencije Mamić sport agency, koju je vodio Mario Mamić. Tako je iz Dinama izvučeno oko 80 milijuna kuna. Nakon mjesec dana Mamić je pušten iz Remetinca.

27. travnja 2017. na osječkom Županijskom sudu počelo je suđenje Zdravku Mamiću, njegovu bratu Zoranu, bivšem direktoru Dinama Damiru Vrbanoviću te porezniku Milanu Pernaru koje još traje.
 

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije