Grafike: Mihaela Kristić/Index

UN je objavio godišnji "World Populationi Prospects" izvještaj, u kojem prognoziraju populaciju po državama diljem svijeta u godinama koje dolaze, sve do 2100. godine.

Hrvatska spada u grupu zemalja koje će do 2050. godine izgubiti više od 15 posto stanovništva. Procjenjuje se kako u 2015. godini u Hrvatskoj 4 milijuna i 240 tisuća ljudi, od toga 2 milijuna i 45 tisuća muškaraca te 2 milijuna i 195 tisuća žena. Demografski pad koji Hrvatsku čeka, prema ovome izvještaju, značajno će se osjetiti već za 15 godina. Zemlja će se i značajno postarati.

> Koliko će ljudi živjeti u Hrvatskoj 2100. godine?

Hrvatska bi 2030. godine trebala imati 3 milijuna i 977 tisuća stanovnika, odnosno 270 tisuća stanovnika manje nego danas. Situacija bi trebala postati još gora 2050. godine, kada bi u Hrvatskoj, prema ovoj projekciji, trebalo živjeti tek 3 milijuna i 554 tisuće ljudi.

Kraj stoljeća Hrvatska bi trebala dočekati s milijun i 700 tisuća stanovnika manje nego što ih ima danas - godine 2100. UN procjenjuje kako će broj Hrvata iznositi 2 milijuna i 615 tisuća.

Usporedili smo podatke s nekoliko zemalja - Slovenijom, Srbijom, Grčkom, Njemačkom, Italijom te Bosnom i Hercegovinom.

Dramatično zvuči podatak da će se populacija u Hrvatskoj do 2100. godine smanjiti na nešto više od dva i pol milijuna ljudi. BiH tada će imati još manje stanovnika, otprilike milijun i 900 tisuća ljudi, dok će Srbija, koja trenutno ima oko 8 milijuna stanovnika, imati će 2100. nešto više od pet milijuna stanovnika. Broj stanovnika past će i u Njemačkoj, Grčkoj, Italiji te Sloveniji, koja sada broji oko dva milijuna ljudi, dok će 2100. godine, prema procjenama UN-a, imati milijun i 693 tisuće stanovnika.

Hrvatska je među zemljama za koje se procjenjuje smanjivanje populacije između 2015. i 2050. godine, a slične su prognoze i za susjedne Srbiju, Sloveniju, BiH, Italiju, ali i Grčku te Njemačku. Najveći pad se procjenjuje za BiH, ta bi zemlja u narednih 35 godina mogla imati pad broja stanovnika od 19.5 posto. Hrvatska populacija mogla bi se smanjiti za 16 posto, grčka za 11, srpska za 17, slovenska za 6, talijanska za 5, a njemačka populacija za 7 posto.

Do 2100. godine hrvatsko će stanovništvo ostarjeti. Primjerice, ove godine starijih od 80 ima oko 4.8 posto, no već 2050. bit će ih oko 10 posto, dok će 2100. godine starijih od 80 posto biti oko 15 posto. Prognoze za Srbiju, BiH, Italiju, Grčku, Sloveniju i Njemačku također pokazuju starenje stanovništva. Sve je više starog, a sve manje mladog stanovništva.

Prosječna dob stanovnika u Hrvatskoj trenutno je 42 godine, slično kao i u ostalim analiziranim zemljama. 2050. godine ta će dob biti gotovo 50 godina, dok će prosječna dob stanovnika u Hrvatskoj 2100. biti 50.3 godine.  Prosječna dob stanovništva u Srbiji tada će 48.4 godine, kao i u Sloveniji. Njemačko, talijansko, grčko i bošnjačko stanovništvo u prosjeku će biti staro 50 godina.

Za razliku od Hrvatske, plodnost će u BiH, Srbiji, Sloveniji, Grčkoj, Njemačkoj i Italiji rasti. Dok je medijalni broj djece po ženi između 1970. i 1980. bio 1.90, danas iznsoi 1.52. U narednim godinama će padati, pa će tako broj djece po ženi između 2025. i 2030. biti 1.51, nakon čega će ipak malo porasti. Između 2050. i 2100. iznosit će 1.79. Primjericce, u Srbiji će biti 1.82, a u Sloveniji 1.89 djece po ženi.

Očekivana životna dob do 2100 .godine najveća će biti u Njemačkoj, Italiji, Sloveniji i Grčkoj. Primjerice, očekivana životna dob stanovništva u Italiji danas je 82.8 godina, dok će 2100. iznositi 94 godine. U Hrvatskoj je očekivana životna dob danas 77 godina, dok će do 2100. biti 88 godina. Zemlje regije, poput BiH i Srbije imaju sličnu situaciju. Danas je očekivana životna dob u te dvije zemlje između 74 i 76 godina, a do 2100. narast će do 86 i 87 godina.