Znanstvenici našli način kako usporiti starenje
FOTO: 123rf
IZBACIVANJEM istrošenih stanica iz tijela mogu se poništiti određeni efekti starenja, a postoji mogućnost da bi se istom metodom moglo usporiti i starenje te pojava staračkih bolesti, pokazalo je novo istraživanje.
U studiji, koja je za sada provedena na miševima, znanstvenici su životinjama davali supstance koje uklanjaju stanice koje su zbog oštećenja DNA ušle u tzv. uspavano stanje, odnosno senescenciju. Rezultat takvog tretmana bio je da im se obnovilo krzno, popravile su im se funkcije bubrega, a također su bili sposobni trčati dva puta više od netretiranih miševa.
Voditelj studije Peter de Keizer i njegovi kolege iz Medicinskog centra Sveučilišta Erasmus u Nizozemskoj u sljedećem koraku pokušat će utvrditi hoće li tretman miševima produžiti život. Nakon toga trebala bi uslijediti istraživanja na ljudima da se vidi može li izbacivanje senescentnih stanica pomoći u liječenju raznih bolesti povezanih sa starenjem.
Uspavane stanice nisu bezazlene
Ideja studije temelji se na nekim novijim spoznajama o djelovanju senescentnih stanica u organizmu.
U stanicama se sa starenjem nakupljaju oštećenja u DNA koja se, nakon određene granice više ne mogu popravljati. Kada dođu do te granice, stanice se mogu pretvoriti u tumorske, mogu se samouništiti ili mogu ući u stanje mirovanja. Znanstvenici su ranije misli da su stanice koje uđu u stanje mirovanja u organizmu bezazlene, da ne izazivaju nikakve bolesti ili tegobe. Međutim, prije desetak godina ta se slika počela mijenjati. Pokazalo se da one izlučuju različito smeće te da uzrokuju probleme u svojoj okolini. Novije studije sve jasnije pokazuju da senescentne stanice imaju važnu ulogu u procesu starenja. Primjerice, utvrđeno je da su njihove koncentracije povećane u zglobovima oboljelim od artritisa, u naslagama u žilama kao i u kataraktu. Njihovo nakupljanje vjerojatno uzrokuje bolesti srca, dijabetes i slične staračke bolesti.
Jedno istraživanje, objavljeno prošle godine u časopisu Science, otkrilo je da su genetski modificirani miševi kojima je bilo uništeno između 50 i 70 posto senescentnih stanica, živjeli oko 20 posto duže. Pokazalo sa također da su bili zdraviji od običnih miševa u kontrolnoj skupini.
U novoj studiji znanstvenici su određenim sredstvima pokrenuli proces umiranja u senescentnim stanicama. Tim je otkrio da u njima ne funkcionira zaštitni protein p53 koji bi trebao izazvati njihovu pravovremenu smrt - pokazalo se da se na p53 veže protein FOXO4 koji to onemogućuje. Kako bi poništili nepoželjni efekt, De Keizer i njegovi suradnici dizajnirali su molekulu peptida koja je nosila skraćenu verziju FOXO4 koja se vezuje na p53. U petrijevoj zdjelici taj je peptid spriječio povezivanje FOXO4 i p53 čime je potaknuo senescentne stanice na samoubojstvo.
Rezultati obećavaju, međutim, prije ozbiljne primjene na ljudima trebat će provesti još niz ispitivanja. Jedan od ključnih problema koje će trebati osloviti jest nestanak stanica. Naime, stručnjaci smatraju da se nakon određene granice neka tkiva u organizmu više neće moći pomlađivati. Trebat će stoga vidjeti na koji način će odumiranje senescentnih stanica djelovati na organizam, hoće li neka tkiva u tijelu značajnije nestajati, odnsno mršavjeti i kakve će to posljedice imati.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati