Foto: Davor Pongračić, Andrija Lučić (Cropix)
VLADINA Agencija za znanost i visoko obrazovanje već godinu i pol dana pokušava vrednovati hrvatske znanstvene institute, a iako je sve trebalo biti gotovo još u rujnu prošle godine, velika studija o tome "tko je gdje u hrvatskoj znanosti" i dalje nije gotova.
Lijenost, nedostatna suradnja i neispunjavanje kriterija
Riječ je o prvom cjelovitom vrednovanju javnih znanstvenih instituta koje je trebalo biti poslano svih akterima u sustavu znanosti još prije pola godine kako bi pokušalo dati odgovor na vječno pitanje gdje je hrvatska znanost u svjetskim okvirima. No, rezultati studije-valorizacije toliko su loši po hrvatske znanstvenike da se još uvijek nisu udostojili te rezultate i objaviti.
Valorizacija koja se još uvijek radi, kako doznajemo, ustanovila je nedostatke poput nedostatne međunarodne suradnje i mobilnosti znanstvenika, zatim nedovoljne znanstvene produkcije, pri čemu se teži zadovoljavanju nacionalnih kvantitativnih kriterija, a ne svjetskih koji su u najvećoj mjeri kvalitativni.
Tko to tamo ne radi ništa?
Uočena je nedovoljna zastupljenost u međunarodnim i europskim projektima, kao i male razmjene istraživačkih iskustava unutar samih institucija, na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Kako smo doznali, uočena je potreba i za kvalitetnijim iskorištavanjem resursa (opreme), zatim boljim povezivanjem znanosti s gospodarstvom, u smislu povećanja broja znanstvenih inovacija, odnosno patenata, koji imaju novu, inventivnu razinu i koji se mogu industrijski primijeniti, naravno u područjima u kojima za to postoji pretpostavka.
No, o kojim je točno znanstvenim institucijama i znanstvenicima riječ Vladina agencija koja i dalje radi valorizaciju - šuti do konačne objave rezultata. Navodno, rok od rujna je produžen kako bi se nekim znanstvenicima dalo dovoljno vremena da ispune makar minimalne kriterije.
Kasni se zbog kašnjenja
"Dovršetak postupka tematskog vrednovanja javnih znanstvenih instituta je pri samome kraju, a Završno izvješće tematskog vrednovanja javnih znanstvenih instituta, čija je izrada u tijeku, u veljači bi trebalo biti usvojeno od strane Akreditacijskog savjeta Agencije te poslano na pažnju svim dionicima u sustavu znanosti. Do produženja rokova došlo je iz objektivnih razloga, budući da je potkraj prošle godine bio produžen rok za dostavu očitovanja na izvješća stručnih povjerenstava, nakon čega su se usklađivali podaci. Budući da smo očitovanja zaprimili te uskladili podatke, u tijeku je dovršetak procedure", kažu nam iz Vladine agencije za znanost o valorizaciji koja je krenula još od lipnja 2010. godine.
U Agenciji priznaju kako postoje veliki nedostaci, no kažu kako preliminarni rezultati vrednovanja i nisu tako loši nego pokazuju veliki dio "nedostatnih momenata".
Pozitivno je da su svjesni da se moraju brzo mijenjati
No, osim lijenosti hrvatskih znanstvenika, nedostatka mobilnosti i neispunjavanja svjetskih kriterija, za sada nedovršena valorizacija pokazala je i neke pozitivne osobine poput dobre znanstvenu produkciju u odnosu na europske kriterije te se uspješno koriste hrvatski resurse te ipak postižu svjetski znanstveni uspjesi.
Od pozitivnih stvari, valorizacija je pokazala da su hrvatski instituti dobro opremljeni te da raspolažu dobrom infrastrukturom, odnosno ljudskim potencijalima.
"Želimo naglasiti da vrlo pozitivnim ocjenjujemo svijest uprava i zaposlenika instituta o detektiranim poteškoćama, kao i uviđanje potrebe za brzim promjenama", kažu nam na kraju iz ove Vladine agencije.
Ministarstvo: Pitajte Agenciju, ne nas
Novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović čini se da ni ne zna u što se zapravo "uvalio". Kada smo njegov kontaktirali njegov ured u potrazi za objašnjenjem zašto kasni valorizacija hrvatskih instituta te smatra li kako su preliminarni rezultati užasno loši, glasnogovornik njegova ureda Duje Bonacci preusmjerio nas je ponovno na Vladinu agenciju!?
Potez je vrlo čudan iz dva razloga. Prvi je što bi Agencija trebala biti neovisno tijelo, a drugi što zapravo u Ministarstvu ni ne znaju pravo stanje stvari.
Jest, loši smo i što sad!?
No, zato smo upitali djelatnike Ministarstva jesu li upoznati s istraživanjem SCImago Institutions Rankingsa, gdje se na listi znanstvene izvrsnosti za 2011. godinu prva hrvatska ustanova Sveučilište u Zagrebu nalazi na 330. mjestu u svijetu, a sljedeći je po redu Institut Ruđer Bošković tek na dalekom 1078. mjestu?
"Da, upoznati smo. Na žalost ti rezultati su naša sadašnja stvarnost. Međutim, uvjereni smo da će kao rezultat strukturnih mjera čiju smo implementaciju započeli situacija krenuti nabolje", birokratski je odgovor Ministarstva znanosti.