Foto: Hina

NJEMAČKI javni servis za inozemstvo Deutsche Welle (DW) se u povodu Dana sjećanja na holokaust pozabavio time kako se u današnjoj Hrvatskoj i Srbiji društvo odnosi prema genocidima iz Drugog svjetskog rata i vlastitoj nacionalnoj povijesti. 

 

''Posvuda na prostoru bivše Jugoslavije se nastoji uljepšati, poboljšati i ponovno napisati vlastita nacionalna povijest. U tu sliku onda ne pristaje i vlastita uloga u provođenju holokausta'', javlja DW i podsjeća da je Srbija u lipnju 1942. godine ''samo 14 mjeseci nakon što su Nijemci ušli u Beograd, postala prva zemlja tadašnjeg Trećeg Reicha koja tvrdi kako je postigla nacistički cilj 'konačnog rješenja Židovskog pitanja'. Neki od tadašnjih 12.500 Židova u Srbiji su transportirani u koncentracijske logore kao što su Auschwitz, Buchenwald ili Mauthausen. Ali većina ih je ubijena u samom Beogradu.''

 

 

Nakon što su ubijeni Židovi Srbije, u logore su deportirani drugi zatvorenici: Romi, komunisti i partizani među kojima je bilo i mnogo Srba. Samo u logoru Sajmište je tijekom rata bilo zatvoreno i mučeno oko 40 tisuća ljudi, a preko 10 tisuća je tamo izgubilo život.
 

Usprkos tome, danas gotovo da ništa ne podsjeća na holokaust u Srbiji i na zločine u beogradskim logorima. Tako je to više od 70 godina nakon rata, a tako je bilo i u Titovoj Jugoslaviji. Staro sajmište je doduše 1987. proglašeno ''Kulturnim dobrom" i postavljen je spomenik žrtvama, ali oboje je već odavno zaboravljeno: cijelo područje je potpuno zapušteno i propalo. Ključnu ulogu u provođenju holokausta u Srbiji imao je kvislinški režim Milana Nedića, kojega se, pak, danas na beogradskom sudu pokušava rehabilitirati, napominje DW.

 

 

''To se dobro uklapa u populistički i nacionalistički politički diskurs koji već godinama vlada na području bivše Jugoslavije. Ne samo u Srbiji nego i u susjednoj Hrvatskoj se od devedesetih revidira povijest. S težnjom za neovisnošću su se pojavile i težnje da se očiste mračne strane vlastitog nacionalizma'', navodi se u članku te se podsjeća da je Jasenovac bio najveći koncentracijski logor u Europi kojim nisu upravljali Nijemci. Hrvatske ustaše, fašistički režim ovisan o nacističkoj Njemačkoj, gotovo je odmah nakon osnivanja Nezavisne Države Hrvatske prihvatio nirnberške rasne zakone i počeo sa sustavnim progonom Židova, Roma, Srba i Hrvata koji su se protivili fašizmu. Jasenovac je postao središnji sabirni i logor za likvidaciju, poznat i kao ''Auschwitz Balkana''. Dosad je više od 83 tisuća žrtava poznato imenom i prezimenom.

 

Spominje se i da je već prvi predsjednik neovisne Hrvatske, Franjo Tuđman, u okviru takozvanog ''nacionalnog pomirenja'' bio počeo relativizirati zločine ustaša i prikazati ih kao dio hrvatskog nacionalnog pokreta.

 

Revizija povijesti ide sve do toga da vlada u Zagrebu novčano podržava jednu udrugu koja logor Jasenovac želi prikazati tek kao radni logor u kojem su tek iznimno živote izgubili neki od zatvorenika. Upada u oči da i u Srbiji i u Hrvatskoj postoje slične sklonosti novog pisanja povijesti: vlastita nacija je uvijek sve činila ispravno, zaključuje DW.