Foto: Vojislav Mazzocco/Index

PRLJAVI električni štednjak s dvije ploče prvo je što nam je upalo u oči kada smo zakoračili u nešto što se iznajmljuje kao studentska garsonijera. Štednjak sa zagorenim ostacima hrane i dvije neoprane tave pokraj njega su nam upale u oči.

Nos nam je, pak, reagirao na miris vlage te neke mješavine neopranih tijela i mačje mokraće. Tražili smo stan za studenticu, ne pretjerano zahtjevnu i s ograničenim budžetom. Taj, najjeftiniji, stan koji smo našli nalazi se na izvrsnoj lokaciji.

Tik je do Fakulteta elektrotehnike i računarstva i čuvene birtije Limb. Ima manje od 25 kvadrata smještenih u pregrađenoj šupi do koje se dolazi puteljkom kroz vrt kuće koja je u samo malo boljem stanju od smještaja koji nudi. Cijena je 125 eura mjesečno, čemu treba pridodati režije – struju za grijanje i vodu za pranje. Sudeći prema mirisu, bivši stanari na vodi su šparali. Troškova za internet nema.

Susjedov WI-FI je besplatan

“Možete koristiti WI-FI od susjeda, dat ću vam šifru”, kaže nam stanodavac i nudi da će naći nekog da očisti stan prije useljenja. Ili ga možemo očistiti sami pa će nam prvi mjesec odbiti 200 kuna od stanarine.

Studentima koji nisu dobili smještaj u domu traženje stana jedno je od najstresnijih razdoblja studiranja. Rokovi su prava šala prema susretima s budućim gazdama i njihovim nekretninama prema kojima se ponašaju kao da su smaragdni dvori. I sve su skuplji.

Cijene rastu po 5 posto godišnje

U prosjeku cijena najma stana za studente raste 5 posto godišnje, a najskuplji su upravo u rujnu. Cijene pomalo padaju kako akademska godina odmiče pa su najmodavci koji ostanu bez podstanara voljni nešto sniziti cijene. Na tržištu se u trenutku pisanja ovog teksta nalazilo više od 3000 stanova. Naoružajte se strpljenjem i dajte si dovoljno vremena za odabir. Prema našem iskustvu, često se vrlo komplicirano uopće dogovoriti s vlasnicima oko termina za razgledavanje. Zasad se cijene za relativno pristojan stan u zgradi kreće od 230 do 330 eura. Nešto su jeftiniji oni u obiteljskim kućama, ali tu studenti moraju računati da će iznajmljivači najčešće paziti na svaki njihov korak. U desetak stanova koje smo obišli stanodavci su prepuni stravičnih priča prema kojima su im stanari upropastili stanove. I pojavio se novi trend, kakvog nije bilo prije dvadesetak godina otkako smo posljednji put tražili studentski smještaj.

Izbirljive gazde

“Ja ću odlučiti tko će stanovati u mom stanu. Javim ću vam se za nekoliko dana”, rekao nam je otužni brko koji iznajmljuje stan u novozagrebačkom neboderu. Za svoju oskudno namještenu garsonijeru traži 230 eura s jednim mjesecom pologa. Stančić nema perilicu za suđe, internetske veze, televizora. Od namještaja tu je novi kauč, stol s četiri stolca i ormari koji su, čini se, nekada služili za pohranu spisa u mjesnoj zajednici. Prozori ne dihtaju najbolje, ali trebali bi se uskoro zamijeniti jer će se zgrada uskoro obnavljati, tako da se budući stanar mora pripremiti na radove u stanu. Kao i većina ostalih nudi nam potpisivanje ugovora o najmu, može i prijavu, ako baš mora. To je još jedna novost kakva je bila znanstvena fantastika u doba našeg studiranja.

“Vi mi se činite pristojni, mogao bih vam iznajmiti”, kaže. Na samom pragu odbio je one koji su došli prije nas. Nije mu se svidjelo što je djevojka koja je došla pogledati stan imala previše zlatnog nakita.

Sličan pristup ima i vlasnik prostranog stana u novozagrebačkim limenkama. Prikuplja ponude zainteresiranih i na koncu će odlučiti kome će iznajmiti.

Živopisni komadi namještaja

“Stanovala su ovdje dva dečka s nekog privatnog fakulteta. Satima sam iznosio boce koje su nagomilali u stanu. Bilo je toliko prljavo da me žena skoro ubila jer nisam dovoljno često dolazio i provjeravao u kakvom je stanju stan”, kaže. Svoj stan s dvije spavaće sobe, od kojih je jedna pregrađena od kuhinje i velikim dnevnim boravkom, cijeni na 300 eura. Uz obavezan polog. Voljan je odnijeti nešto namještaja, ali ne i nabaviti radni stol. Smatra, valjda, da bi studenti morali imati vlastiti.

Namještaj je i inače jedan od najvećih problema s kojim se najmoprimci susreću. Vlasnici u stanove natrpaju sve što im ne treba tamo gdje sami žive. Živopisni su to komadi prošlih života, razdoblja i stilova. Zajedničko im je da je većinom sve pohabano, isluženo, oku neugodno. Rijetki su oni koji renoviraju stan, opreme ga i onda ga iznajmljuju. Takvi stanovi se obično nalaze u novim zgradama i cijena im je osjetno viša.

Stvari za gledanje i zaobilaženje

No najgori su oni koji ostavljaju stvari za koje nemaju mjesta u svojim domovima, ali su im jako važne.

“Ovdje su naše uspomene. Slike s krstitki vjenčanja, kristal. To nemojte dirati”, kaže nam starija gospođa koja iznajmljuje stan na Srednjacima. Pristojno je namješten, uredan, čist, nedavno renoviran. Jedini problem su te njezine stvari oko kojih bi trebalo titrati i zaobilaziti ih u širokom luku da im se nešto ne dogodi. Jedna od takvih stvarčica je stari bakelitni telefon star pedesetak godina. Nije u funkciji, ali ima počasno mjesto u hodniku. Njezin sin ga jako voli i ništa mu se ne smije dogoditi. I ne zna gdje bi ga premjestila. Lijep i ne preskup stan – 270 eura s ugovorom i obaveznom prijavom boravišta. No treba pristati, stanodavka ima sve karakteristike starog usamljenog udava. Otkako smo se rastali nazvala je sedam puta, da nas obavijesti da je sretno stigla do kafića u koji se zaputila, da joj više nije vruće, da smo joj baš simpatični i bismo li joj se popodne pridružili na kavi... Na posljednje pozive više nismo odgovarali. Tko zna koliko bismo se s njom morali družiti da smo zaista unajmili njezin stan.

Savjeti za podstanare

Na koncu donosimo nekoliko savjeta od iskusnih podstanara. Život će vam biti lakši poslušate li ih:
1.    Stan počnite tražiti u kolovozu. U srpnju većina studenata iseljava i stanodavci žele što prije doći do novca, a i ponuda je najveća. Ako to ne možete, pokušajte se strpjeti do studenog. Tad su već prilično očajni i spustit će cijenu.
2.    Inzistirajte na ugovoru o najmu. Ovjerite ga. Tako ćete imati barem neku zaštitu.
3.    Detaljno pregledajte i fotografirajte stan da vam ne bi izmislili neku štetu koju niste napravili.
4.    Nemojte se previše zbližavati sa stanodavcima. Odredite točno vrijeme u mjesecu kada ćete im predati račune i novac za najamninu ako ne uspijete dogovoriti plaćanje preko banke. Ne dozvolite da vam ulaze u stan nenajavljeni.
5.    Kopirajte račune koje ste platili. Ne želite da vas zaskoče s podmirenim potraživanjima.
6.    Pokušajte izbjeći plaćanje pričuve. Stan nije vaše vlasništvo i niste suvlasnici zgrade. Pričuva bi trebala biti obaveza vlasnika.
7.    Inzistirajte da troškove popravaka uređaja snosi stanodavac. Ili da vam prizna popravak njegovog vlasništva umanjenjem stanarine. Unesite to u ugovor.
8.    Budite pristojni i točni s plaćanjem. Koristite tuđe vlasništvo i ponašajte se prema njemu kako biste željeli da se netko odnosi prema vašem. Nemojte iza sebe ostaviti ruševinu. Sljedeći stanar će nastradati zbog vas. A možda i vi jednom u budućnosti zbog nekog drugog.