S VREMENA na vrijeme čak i gledatelji s najprofinjenijim ukusom se zažele nečega jednostavnog - kao što je film s jasnom i nedvosmislenom podjelom na "dobre" i "loše momke" u kojemu ovi potonji dobijaju ono što ih sljeduje na brz, jednostavan i nekakvim moraliziranjem neopterećen način.

"300", film Zacka Snydera kojemu su naši distributeri dali podnaslov "Bitka kod Termopila", jest upravo jedan takav film.

Radnja se temelji na istoimenom stripu, odnosno grafičkom romanu uglednog strip-umjetnika Franka Millera, publici najpoznatijem po tome što je zajedno s Robertom Rodriguezom prije par godina sudjelovao na ekranizaciji svog djela "Sin City". Strip se pak temelji na jednom od najznamenitijih događaja antičke povijesti – bitci kod Termopila gdje je 480. godine pr.n.e. mala četa Spartanaca na čelu s kraljem Leonidom (Butler) tri dana pružala otpor višestruko nadmoćnijim snagama Perzijskog carstva te tako omogućila ostalim grčkim gradovima-državama dragocjeno vrijeme da organiziraju uspješan otpor i godinu dana kasnije izbace osvajače s grčkog tla.

Snyder je film, slično kao i Rodriguez "Sin City", napravio tako da kadrovi gotovo u potpunosti odgovaraju slikama iz stripa. To je otklonilo potrebu za realističnim eksterijerima i omogućilo da se film skoro u potpunosti snimi u studiju, koristeći CGI tehniku. Rezultat je vizualno fascinantan film koji zbivanja u filmu čini nadrealnim, a istovremeno i uvjerljivim, omogućivši publici da lako "proguta" jednodimenzionalnost priče i likova, kao i pomalo problematičan odnos prema povijesnoj autentičnosti.

Naravno, kao što je to bio slučaj i sa "Sin Cityjem", i "300" dolazi zajedno sa sadržajima koji su mu na sjevernoameričkom tržištu priskrbili cenzorski rejting "R". To znači da će gledatelje čekati ogromne količine eksplicitnog nasilja, te (što je, s obzirom na tematiku filma razumljivo) nešto manje  količine eksplicitne golotinje i seksa. Inzistiranje na vizualnoj formi nauštrb sadržaja je, pak, razlogom što će, inače vrlo kvalitetni, glumci biti više upamćeni po tome kako su u ovom filmu izgledali nego kako su glumili. To važi i za  one, poput Andrewa Tiernana u ulozi Efijalta, čija su lica prekrivena grotesknim maskama, i one koje je, poput Butlera i Lene Heady koja tumači kraljicu Gorgo, kostimograf nastojao opteretiti sa što manje tekstila.

Svim tim nedostacima usprkos, "300" je prilično dojmljiv film koji svojom kvalitetom daleko iznad holivudskog prosjeka. Njegov najveći nedostatak, međutim, nema skoro nikakve veze sa Snyderovim ili bilo čijim filmskim umijećima. Problem čak nije u tome što, kao i svi suvremeni holivudski filmovi s povijesnom tematikom, siluje povijest. Problem je u tome što to čini na "politički nekorektan" način.

Moglo bi se čak reći da je Snyder – čiji je film, inače, izvrsno primljen od strane publike – možda čak i namjerno išao kršiti nepisana pravila salonski ljevičarskog Hollywooda ne bi li svom djelu pribavio dodatni publicitet. Široki dijapazon javnih ličnosti – od liberalnih filmskih kritičara, preko povjesničara, pa sve do iranskog predsjednika Ahmeda Mahmudinejada – mu je u tome prilično pomogao bacajući drvlje i kamenje na njega kao bezvrijednu hrpu militarističke, šovinističke, homofobne, ratnohuščačke, rasističke i – što je danas u cijeloj priči najvažnije – pro-bushovske propagande.

"300" u mnogim svojim detaljima uistinu odgovara tim opisima, barem što se tiče Perzijanaca koji su prikazani kao mješavina musavih, bradatih, prljavih, tamnoputih orkova s jedne, te groteskno feminiziranih "tetkica" s druge strane. Kontrast između njih i Leonide čija se četa sastoji od stamenih, bijelih heteroseksualnih muškaraca je gotovo karikaturalan. Ipak, film postaje najbliži pamfletu u scenama koje pokazuju kako Leonida kao svojevrsna preteča Busha i njegove vojske brani domovinu, dok mu iza leđa o glavi rade licemjerni, kukavički, oportunistički i debelo korumpirani političari – ne toliko različiti od demokratskih kongresnika i senatora u današnjem Washingtonu.

S druge strane, taj "problematični" pristup bitci kod Termopila, zapravo, nije ništa novo, s obzirom da se samo ponavlja teza stara već 2500 godina prema kojoj su grčko-perzijski ratovi predstavljali prvi veliki okršaj Istoka i Zapada, odnosno kako je Leonidina plemenita žrtva zaslužna za to što je antička Grčka očuvala nezavisnost, a zajedno s njome i filozofiju, demokraciju i sve ono što danas predstavlja temelj zapadne civilizacije. Mnogi, isto kao i Snyder u "300", ne vide ništa sporno u tome što su branitelji tih civilizacijskih vrijednosti pripadali gradu-državi poznatom ne samo po ultra-militarizmu i anti-intelektualizmu, nego i brutalnom tretmanu robova, odnosno institucionalnoj pederastiji kao sredstvu odgoja.

S druge strane, možda Snyder nije imao hrabrosti da se suoči s ironijom da suvremena zapadna civilizacija svoje postojanje duguje nečemu što predstavlja njenu suštu suprotnost. Ovako "300" ostaje tek film koji će gledateljima omogućiti da se na trenutak odmore od ponekad uistinu iritirajuće "političke korektnosti".

uloge: Gerald Butler, Rodrigo Santoro, Stephen McHattie, Dominic West, David Wenham, Andrew Tiernan, Kelly Craig
režija: Zack Snyder
proizvodnja: Warner Bros, SAD, 2007.
trajanje: 117 '
OCJENA: 8/10

Dragan Antulov