RENOVACIJA dominikanskog samostana Bl. Augustina Kažotića u zagrebačkoj Ivanićgradskoj ulici stajat će 842 tisuća kuna. Samostan je izgrađen 2009. godine.

 

Radovi su sljedeći:

 

Obnova stubišta u iznosu od 209.000 kuna, sanacija fasade u iznosu od 153.000 kuna i adaptacije multimedijalne dvorane u sklopu istog samostana u iznosu od 480.000 kuna, piše Faktograf.

 

Po kojim se kriterijima u Vijeću gradske četvrti Peščenica - Žitnjak donijela odluka da se u prioritete komunalnih akcija za ovu godinu uvrsti renovacija samostana starog devet godina? To je pitanje koje zanima oporbu te zagrebačke četvrti, javnost te mjesni odbor Volovčica.

 

 

Na to je pitanje odgovorio vijećnik Mjesnog odbora Volovčica i član stranke Zagreb je naš!, Nikola Zdunić na službenim stranicama stranke.

 

"Treba naglasiti da o financiranju obnove samostana VMO Volovčica nikada nije raspravljalo, niti je imalo prilike glasati o tome, već je netko u Gradskoj četvrti Peščenica - Žitnjak donio odluku o financiranju obnove samostana. Još mi uvijek nije potpuno jasno tko je odobrio ovu stavku jer zapisnik sjednice gdje je izglasan Plan komunalnih aktivnosti još nismo dobili, no čini se da u sklopu VGČ-a Peščenica - Žitnjak postoji odbor za komunalne aktivnosti koji je, na zahtjev samostana i crkve Bl. A. Kažotića odlučio da je potrebno uložiti 842.000,00 kn u obnovu interijera i eksterijera samostana dovršenog ne tako davne 2009. godine. Bitno je napomenuti da do trenutka pisanja ovog izvještaja još uvijek nisam dobio verificirani zapisnik sjednice VGČ-a Peščenica - Žitnjak na kojoj se usvojio konačni Plan komunalnih aktivnosti za 2018.", napisao je Zdunić.

 

Je li taj potez legalan, pita se Zdunić.

 

“Prema pravilima VGČ-a Peščenica - Žitnjak, moguće je financirati vjerske objekte na kvartu što i piše u članku 14., stavak 3. Međutim, unatoč tome što je moguće, uz državni proračun, vjerske objekte financirati i iz proračuna Vijeća Gradskih četvrti, a što je samo po sebi problematično jer vjerski objekti ne predstavljaju javne ustanove kao što su javne škole, centri kulture, sportski centri i vrtići, ostaje pitanje po kojim se kriterijima odlučilo financirati radove na samostanu dovršenom 2009. godine. Zašto se primjerice odlučilo samostanu dati 842.000 kuna, a Centru kulture 270.000 kuna i tko je to odlučio'”, upitao je, priloživši tekstu i grafički prikaz utroška proračuna za komunalne akcije", stoji u izvještaju s 10. sjednice Vijeća Mjesnog odbora Volovčica.

 

 

U samostanu nisu imali komentar. Faktograf ih je nazvao i javio se župnik Marko Bijelić, koji nije ni ovlašten ni upoznat s detaljima cijele priče. Faktograf je htio saznati zašto samostan nije aplicirao na programe Grada Zagreba koji vjerskim zajednicama osiguravaju sredstva za obnovu svojih objekata, nego se išlo na proračun za komunalne potrebe susjedstva samostana.

 

Bijelić im je objasnio da na tim poslovima radi prior, odnosno starješina samostana. Donedavno je tu funkciju obnašao Zvonko Džankić kojem je istekao trogodišnji mandat. Faktograf je nazvao i njega.

 

“Visinom sam malo iznenađen! Ali, kažem vam, prvi puta čujem za ovo i morali biste se obratiti starješini. Znam da su molbe odaslane na više strana, ali zaista nisam znao da nam je dodijeljen ovaj iznos”, kazao je Bijelić na činjenicu da gotovo pola milijuna kuna odlazi na dvoranu samostana.

 

Darko Stošić (Zagreb je naš! - NL - OraH - RF - Za grad) smatra da bi se prilikom raspodjele proračuna trebalo daleko više uvažavati mjesne odbore.

 

“Bilo je rasprave i pitanja vijećnika o ulaganju u samostan. Ja sam postavio pitanje zašto i kako se došlo do toga, kako se sastavlja cjelokupni financijski plan. No, vladajućoj strukturi je bilo to OK. Znam da mjesni odbor muči kako je to upalo, nakon što se razmatrao jako velik broj akcija koje bi se trebale napraviti, a na kraju nisu prošle”, kaže Stošić.

 

Ništa od ovoga nije pokriveno novcem namijenjenim za vjerske zajednice, već za podizanje kvalitete života građana koji uplaćuju najveći prirez u državi. Faktograf piše da Grad Zagreb daje određeni dio obrazovnog proračuna ustanovama osnovanim od strane religijskih organizacija, primjerice financira verificirane vjerske programe u dječjim vrtićima u sklopu redovitog programa u 16 gradskih dječjih vrtića, od čega ih je 14 katoličkih.