U SAD-u, pokret Fight for 15$ (Bori se za 15 dolara) traži povećanje minimalne plaće na 15 dolara po satu. 18 saveznih američkih država povećalo je minimalnu plaću na početku ove godine, a u Kaliforniji je narasla na jednu od najviših u cijeloj zemlji - 11 dolara po satu, s planom povećanja na 15 dolara.

 

McDonald's je također, nakon prosvjeda i štrajkova radnika, uveo najveće povećanje plaće u zadnjih deset godina, obećavši da će plaćati najmanje dolar iznad lokalne minimalne plaće. I Walmart je povećao minimalnu plaću za nove radnike, na 11 dolara po satu. 

 

 

Ali nitko od njih ne može se mjeriti s Venezuelom, čiji je predsjednik Nicolas Maduro najavio povećanje minimalne plaće za čak 155 %. Ovo je trinaesto povećanje minimalne plaće u Venezueli otkad je socijalist Maduro postao predsjednik, piše Panos Mouroukoutas, profesor i pročelnik odjela za ekonomiju na fakultetu LIU Post u New Yorku i autor nekoliko knjiga o poduzetništvu, u članku za Forbes.

 

Međutim, upozorava Mouroukoutas, Madurovo povećanje plaće neće puno pomoći radnicima koji rade za minimalnu plaću i pokušavaju se nositi sa sve većim troškovima života u toj zemlji koju trese dugotrajna ekonomska i politička kriza. Stopa inflacije je u Venezueli nadrealnih 8900 posto. U SAD-u je, za usporedbu, 2.4 posto.

 

McDonald's i Walmart ne bi trebali slijediti primjer Venezuele jer ružna istina o povećanju plaće u toj zemlji je da su dio njenog problema, a ne rješenje za te probleme, tvrdi ovaj profesor.

 

 

Josif Staljin je nekad davno palio cijele gradove i sela i ponovno ih gradio za radničku klasu. Maduro je posljednjih godina, kao i njegov prethodnik, pokojni Hugo Chavez, doveo Venezuelu na rub ekonomskog kolapsa, a povećanje minimalne plaće dio je njegove borbe protiv desničarskih protivnika. 

 

No Venezuela tu nije jedinstvena - i u europskim zemljama poput Francuske i Grčke, koje nikad nisu postale komunističke, desne vlade često su povećavale plaće kako bi udovoljile pritisku ljevičarske oporbe ili koalicijskih partnera, kao i sindikata. Umjesto tržišta, vlade su počele određivati plaće.

 

 

Posljedice takve politike su brojne, tvrdi Mouroukoutas, ali najvažnije su da pretvara privatne tvrtke u agencije za socijalnu skrb te tjera domaće poduzetnike da prebace poslovanje u druge zemlje, a mlade radnike na zavod za zapošljavanje. Stoga nije iznenađenje da zemlje koje su primijenile takvu politiku pate od izrazito visokih stopa nezaposlenosti mladih.

 

Sve je to razlog zašto se američke tvrtke poput McDonald'sa i Walmarta ne bi trebale ugledati na Venezuelu, zaključuje Mouroukoutas za Forbes.