Vlada predlaže izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Na dnevnom su redu i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima Banski dvori predlažu povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite sa 60,13 posto proračunske osnovice na 90,20 posto proračunske osnovice. To znači da se za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje maksimalni iznos participacije za bolničko liječenje povećava s dvije na tri tisuće kuna.

Također, izmjenama se osiguranicima HZZO-a propisuje obveza plaćanje naknade za pregled u hitnom bolničkom prijamu koji je obavljen na njihov zahtjev, i to u slučaju kada se pregledom ne ustanovi indikacija za hitnu medicinsku pomoć, koja podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka nužnih u otklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje. Prema najavama, ta bi naknada trebala iznositi 150 kuna.

O izmjenama Zakona o HNB-u tek nakon očitovanja ECB-a

Na dnevnom redu sjednice Vlade je i mišljenje o prijedlogu izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, koje su predložila 45 zastupnika u Hrvatskome saboru. Tim su zakonskim prijedlogom željeli omogućiti da Državni ured za reviziju jednom godišnje revidira financijska izvješća i ukupno poslovanje središnje banke, kao i da se o godišnjem izvješću HNB-a raspravlja i glasuje na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora. Također, predlagalo se i da se mandati guvernera i viceguvemera ograničavaju na maksimalno dva šestogodišnja mandata.

No, u Vladi smatraju da se o tom zakonskom prijedlogu ne treba raspravljati sve dok Europska središnja banka (ECB) ne dostavi svoje očitovanje, koje je zatražilo Ministarstvo financija. Naime, Hrvatska je kao članica Europske unije dužna savjetovati se s ECB-om u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz područja nadležnosti Europske središnje banke, a među područjima o kojima se države članice moraju savjetovati s ECB-om su i prijedlozi zakona i drugih propisa koji se odnose na nacionalnu središnj