Foto: Index, UN

IAKO svjetska populacija raste, pa se tako očekuje da do 2050. godine na Zemlji bude 10 milijardi stanovnika, postoje neke regije u kojima broj stanovnika pada. Drugim riječima, postoje područja s kojih ljudi nestaju i koja iz dana u dan imaju sve manje stanovnika.

A to će se i nastaviti. Jedno od takvih područja je, kako piše portal Axios podsjećajući na prošlogodišnji UN-ov Prospekt svjetske populacije 2017., istočna Europa.

Zemlje s najvećim očekivanim padom stanovništva do 2050.

1. Bugarska (23%)
2. Latvija (22%)
3. Moldavija (19%)
4. Ukrajina (18%)
5. Hrvatska (17%)
6. Litva (17%)
7. Rumunkska (17%)
8. Srbija (15%)
9. Poljska (15%)
10. Mađarska (15%)

Tu UN u svojim predviđanjima, među zemljama kojima se predviđa veliki pad broja stanovnika, spominje i Hrvatsku.

"Pedeset i jedna zemlja ili regija prema projekcijama od 2017. do 2050. doživjet će pad broja stanovnika. Za deset zemalja predviđa se da do 2050. godine ostanu bez 15 posto stanovnika. To su Bugarska, Hrvatska, Latvija, Litva, Poljska, Moldavija, Rumunjska, Ukrajina i Djevičanski otoci", stoji na stranici 13. UN-ova dokumenta.

Točnije, kako navodi spomenuti portal, UN predviđa kako bi Hrvatska do 2050. godine mogla ostati bez 17 posto stanovnika. Time Hrvatska spada u zemlje koje očekuje najveći pad broja ljudi. Tu su još i Bugarska, koja bi prema predviđanjima trebala ostati bez 24 posto stanovnika, Latvija (22 posto), Moldavija (19 posto) i Ukrajina (18 posto).

No ne zaostaju puno ni susjedne zemlje. Tako se očekuje da će u istom periodu, dakle od 2017. do 2050., Srbija ostati također bez 17 posto stanovnika, a BiH bez 13.

Kao glavni razlozi kod većine istočnoeuropskih zemalja, uključujući Hrvatsku, spominje se negativan prirodni prirast. A glavni razlog takvom prirodnom prirastu su masovna iseljavanja mladih ljudi koji onda osnivaju obitelji u novoj domovini, dok u matičnim zemljama ostaje sve starije stanovništvo.

Hrvatska doživjela najveći pad broja ljudi u zadnjih 20 godina

Ovi podaci potpuno su kompatibilni s podacima koje je nedavno donio DZS, a koji svjedoče o sve većem padu broja stanovnika u Hrvatskoj.

Od listopada 2016. do kraja listopada 2017. godine zabilježen je negativan prirast od -18.934, što znači da je toliko više umrlih nego rođenih. U posljednjih godinu dana (od 10. mjeseca 2016. do kraja 10. mjeseca 2017.) u Hrvatskoj je broj živorođenih iznosio 40.320, a umrlih 59.254.

Točni podaci o broju onih koji odlaze iz Hrvatske, a kojih je sve više, ne postoje - barem ne ako ih tražite od hrvatskih institucija. Naime, Državni zavod za statistiku prikuplja podatke od MUP-a koji registrira samo one koji su prije selidbe u inozemstvo odjavili prebivalište u Hrvatskoj, a takvih je, naravno, vrlo malo.

Zato je Index u rujnu 2016. godine kontaktirao zemlje u koje Hrvati najviše odlaze i tako smo prvi put dobili najtočnije brojke. Prema dobivenim podacima, u zadnjih par godina iz Hrvatske je u šest zemalja (Njemačku, Austriju, Irsku, Italiju, Švedsku i Norvešku) odselilo najmanje 172.604 ljudi.

Brojke do kojih smo tada došli drastično su veće od onih kojima se do sada baratalo, a prikupljeni podaci jasno pokazuju kako broj onih koji iseljavaju iz Hrvatske iz godine u godinu dramatično raste. Primjerice, prema podacima DZS-a iz Hrvatske je u inozemstvo 2015. odselila 29.651 osoba. Prema našim podacima, 2015. godine samo u Njemačku je iselilo 57.000 Hrvata.

Kad se uzmu u obzir i ostale zemlje, može se procijeniti da je Hrvatsku u par godina napustilo oko 200.000 stanovnika.