Izradili studiju: Mađari tvrde da premijerka Kosor napada MOL po "ruskom receptu"
Foto:Vlada.hr
INDEX je u posjedu posebne mađarske studije koja je prezentirana MOL-u, kako se napad iz Zagreba na tu mađarsku tvrtku odvija upravo po ruskom scenariju. Index je prošlog tjedna prenio tekst koji je objavio provladin tjednik Heti Válas upravo o ruskom napadu iz Zagreba prema Budimpešti, a sudeći prema studiji koju smo dobili na uvid, novinski tekst bio je inspiriran upravo ovim dokumentom kojeg smo dobili od kolega iz Budimpešte.
> Polančec: Ratko Maček i Davor Štern nagovarali su me da Inu predamo Rusima
Naime, provlači se teza kako je napad na MOL preko Ine "ruski posao" kojeg obavljaju premijerka Jadranka Kosor uz pomoć hrvatskog pravosuđa. Studija uspoređuje poznati slučaj kako su Rusi istiskivali strane vlasnike iz britansko-ruske joint venture naftne tvrtke TNK-BP i to nakon što je ta tvrtka počela bilježiti znatan profit.
Na temelju kontinuiranog napada od strane ruske vlade, tužiteljstva i Putinove tajne službe FSB, BP-ov joint venture TNK-BP bio je na koncu prisiljen prodati udio u velikom plinskom polju Kovykta Gazpromu i to po vrlo maloj cijeni. Isto tako mjesta u upravnom odboru na koncu su podijeljena po mjeri Moskve.
Glavni direktor pod nizom optužbi za utaju poreza, špijunažu i loše poslovne poteze
Priča oko TNK-BP prije svega je vezana uz životopis Roberta Dudleya koji je pet godina proveo u Rusiji, gdje je bio izvršni direktor TNK-BP. Od kada je Dudley preuzeo poslovanje tvrtke 2003. godine sve do 2008. godine prihod je povećan za pet puta. Štoviše, TNK-BP postala je najprofitabilniji dio moćnog British Petroleuma.
Nakon rekordne dobiti 2008.godine počinju i problemi s Rusima, kao i oko ruskog polja Kovykta. Počinju pritisci osobno na Dudleya kojeg se uz pomoć medija optužuje da protežira interese British Petroleuma nasuprot ruskim nacionalnim interesima. U Dudleyevim razgovorima za medije nakon što je izašao iz Rusije, svjedočio je o nevjerojatnom pritisku i maltretiranju ruske tajne službe FSB.
Ta služba, inače snažno oružje Vladimira Putina, dva puta je pretraživalo Dudlyev ured te su otvarali više korupcijskih istraga. Istrage su se vodile i oko sumnjivih poslova vezani uz britanski dio uprave, a Dudley je bio svojedobno pet sati ispitivan zbog poreza iako nikada protiv njega nije podignuta tužba.
Putinov FSB ispitivao je britansku upravu i zbog sumnje u industrijsku špijunažu te oko kupnji nekih stranih tvrtki kao i oko plaćanja poreza.
Rusi na kraju dobili što su tražili
Rusko tužiteljstvo javno je tražilo i dokumente na koji se način zapošljavaju ljudi u TNK-BP, a inspekcija za rad više je puta provjeravala radne dozvole. U vrijeme intenzivnih napada ruske vlade, tužiteljstva i FSB-a, ruski gigant Gazprom javno je izrazio želju za preuzimanjem TNK-BP.
British Petroleum tada je prijetio međunarodnim tužbama, a vrhunac krize bio je kada su ruski sud u Moskvi Dudleyu uskratio radnu vizu na sljedeće dvije godine.
Tek prije dvije godine napokon su prestali napadi iz Moskve, odnosno dogovoren je mir. U upravi su podijeljene fotelje na način da su Britanci i Rusi, odnosno ruski dioničari imali po četiri člana uprave, a uvedena su i 3 neovisna direktora. Ravnomjerno su podijeljena mjesta za četiri izvršna direktora.
Dudley nakon ruskog iskustva čudotvorac u BP-u
Recimo samo kako je Dudley nakon poznate afere curenja nafte iz bušotine u Meksičkom zaljevu preuzeo cjelokupno poslovanje British Petroleuma kojeg već godinu dana uspješno vadi iz financijske krize, ali i međunarodne blamaže iz Meskičkog zaljeva. Naime, upravo danas izašao je izvještaj o porastu dobiti u iznosu od 5.3 milijardi dolara.
Štern kao ključna figura i umiješanost medija?
Recimo i to kako se mađarski dokument sastoji od opisnog dijela slučajeva u Moskvi i u Zagrebu, a postoji i tabelarni dio u kojem su prikazani ruski postupci oko TNK-BP kao i oni kod Ine i Mola.
U nastavku donosimo i suženi tabelarni dio koji uspoređuje hrvatske i ključne ruske postupke da dođu do cilja. Kako se može vidjeti iz studije ključna figura je današnji predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern koji je na to mjesto došao na prijedlog Vlade, a koji je, "slučajno" naftna iskustva stekao upravo radeći u Rusiji. Zanimljivo je i pratiti ulogu medija u plasiranim informacijama.
| Slučaj: TNK-BP | Slučaj: Ina |
| Optužbe odnosno plasirane sumnje u prijevaru i mito. Meta napada nije direktno strani vlasnik već sama Uprava. | Bojan Milković, izvršni direktor Ine uhićen je u ožujku ove godine pod sumnjom da je s nekadašnjim Croscovim voditeljem projekta remonta platformi Miroslavom Pacakom, primio mito. |
| Kritike na račun politike tvrtke koja ima "previše stranaca" koji primaju (pre)velike plaće. U javnost se izvlače podaci o putovanjima, a troškovi se povezuju s računima obitelji direktora unutar tvrtke. Napada se i na javnoj i na osobnoj razini zaposlenika u smislu da strani vlasnik vodi kompaniju zapravo kao svoju podružnicu. | Početkom 2009. godine u medijima je plasirana informacija kako je nova, dominantno "mađarska" uprava ispod sebe počistila je 80 menadžera i direktora sektora. Umjesto hrvatskog kadra postavlja se mađarski. |
| Lokalni moćnici i političari počinju tumačiti vlastiti interes kao da je riječ o nacionalnom interesu te u tom smislu uvjeravaju predstavnike države što je u najboljem "javnom interesu". | Vlada na čelu s Jadrankom Kosor prihvatila je u potpunosti argumente Davora Šterna i drugih uglednih poduzetnika kako se u Ini moraju braniti nacionalni interesi. Štern neposredno prije nego što ulazi u NO tvrdi da od strategije razvoja nije ispunjeno apsolutno ništa od kada je došao MOL. Novi članovi Nadzornog odbora Ine na prijedlog Vlade su Štern, pripadnici Adris grupe te državnog Janafa koji je ujedno i najvažniji poslovni partner Ine. |
| Na stol se stavlja nacionalnost pripadnika Uprave, a s obzirom da nije riječ o "Rusima" tvrdi se kako se ne može se uspostaviti dovoljno dobra veza da bi se radilo u smislu promoviranja nacionalne ekonomije te da nedostaje veza s političkom elitom. Vlada se uvjerava kako Upravni odbor tvrtke nije dovoljno implementiran u probleme države u kojoj rade. | Otvara se tema o tome kako je moguće da mađarski predstavnici u Upravi Ine imaju veća prava nego hrvatski, ako već nemaju više od 50 posto udjela u tvrtki. Postavlja se teza o tome da u Upravi Ine prevladavaju mađarski interesi nauštrub hrvatskih. |
| U javnosti se pojavljuju priče o razuzdanom privatnom životu članova Uprave kao i o njihovim seksualnim afinitetima. | Do sada nije zabilježen slučaj po ovakvoj osnovi. |
| Pojavljuju se kontinuirane optužbe od strane vlasti u vezi bivših odluka tvrtke koje su odjednom sporne. Kao argument često se spominje i utjecaj nekih odluka na cijenu dionice. | Vlada smatra da je sporna odluka kupovina mađarskog poduzeća Drill Trans kao i mađarske tvrtke Rotary koje je Inina tvrtka kći Crosco kupila krajem 2009. godine za 20 milijuna dolara. Podatke o kupnji te tvrtke dobili su od Nadzornog odbora. Mediji skloni Vladi pisali su u svibnju kako su za takvu odluku odgovorni Tomislav Dragičević, Josip Petrović, Dubravko Tkalčić, Zalán Bács i László Geszti, no da danas više nitko od njih ne radi u tvrtki te da nema zapreke da se provede objektivna analiza spornih poslova. Sporne poslove s mađarskim tvrtkama Kosor koristi da bi postigla dogovor da se isplati dividenda. |
| Izravna poruka glavnom direktoru tvrtke da je pod napadom, ako to još do sada nije shvatio | Do sada nije zabilježen slučaj po ovakvoj osnovi |
| Javna inicijativa za smjenu glavnog direktora | Do sada nije zabilježen slučaj po ovakvoj osnovi |
| Napada se politika British Petroleuma da se koncentira na poslove TNK-BP u Rusiji, a optužuje ih se da su zanemarili međunarodno poslovanje odnosno širenje TNK-BP na strana tržišta. | Plasira se informacija kako je naftno polje 'Bijele noći' prodano za sramotnih 74 milijuna dolara kroz potpuno netransparentni postupak putem štetnog ugovora radi kojeg još nitko nije odgovarao. Isto tako Štern plasira informaciju o prodaji "Sirijskih polja" po diskontiranoj cijeni. Provladini mediji da je Ina prodala 25 posto MOL-u no Ina i dalje posjeduje polja u Siriji. |
| Stručna nadzorna tijela počinju istraživanja s tvrdnjom kako je tvrtka ne radi u skladu sa zakonima zemlje poput informacije da se ne pridržavaju zakona o rudarstvu. | Slična istraživanja su i u Hrvatskoj, a pod posebnim povećalom se istražuje kako mađarski MOL nije preuzeo sve obveze od preuzimanja dijela Ine. |
| U međunarodnim medijima izlaze poluslužbene informacije kako je položaj tvrtke u zemlji neodrživ zbog stranog vlasnika koji se ne pridržava lokalnih zakona. | U razgovoru Šterna za Bloomberg postavlja se pitanje investicija Ine, a u smislu ekološke katastrofe u Sisku. Nacionalni mediji prezentiraju priču kako Ina želi gurnuti Dioki u stečaj kako bi proširila tržište. Vlada se prikazuje kao spasitelj tisuće radnih mjesta. |
| Kao jedno od glavni pitanja postavlja se ono oko radnih dozvola. Britancima se kontinuirano otežava postupak izdavanja radne dozvole a pitanje njihovih viza kao i radnih dozvola podiže se na nacionalni nivo. | HDZ-ovac Goran Marić odgovorno tvrdi kako u Ini bez radne dozvole radi oko 300 stranih zaposlenika. Inspektori Državnog inspektorata prijete zatvaranjem Ine na 30 dana ili devet milijuna kuna teškom kaznom. Na kraju se ispostavilo da njih 16 nije produžilo dozvolu te da ih stranaca ukupno nema 300 nego 61. |
| Uhićenja pod čudnim osnovama. | Uhićenje Bojana Milkovića |
| Javno se prezentiraju neke sudske presude koje ne idu u prilog TNK-BP. | Postoji i u Hrvatskoj, no većinom je riječ o nekim starim sudskim procesima. |
| Izravan napad na predsjednika Uprave da ne radi u interesu tvrtke. | |
| Predsjednik Uprave je priveden zbog vlastite porezne prijave a saslušan je i u svezi nekih vlastitih poslovnih odluka. | Managment Ine saslušavan je u Uskočkom predmetu u slučaju afere Spice. |
| Javne pritužbe putem medija o teškim uvjetima rada koji kontinuirano izlaze u medijima. | Ne toliko slično, ali kod Hrvatske razvidan je slučaj anonimnih predstavki vezanih za rad dijela Uprave. |
| Predstavnici tvrtke TNK-BP javno se ispituju zbog svojih odluka a koje nisu išle u prilog nekih ruskih tvrtki. | Slično je i kod napada na Inu kada je riječ o slučaju Dioki. Ina se napada da želi uništiti hrvatsku tvrtku u kojoj radi više od 1000 ljudi. |
