U VRIJEME dok sve zemlje članice EU, uključujući Bugarsku, Rumunjsku i Sloveniju imaju uvedeno fleksibilno radno vrijeme za majke, to u Hrvatskoj ne postoji.

Često se događa da majke ne mogu izaći s posla ako je u pitanju hitna situacija u kojoj se nešto dogodilo njihovom djetetu.

Tako je Sanela Dropulić, direktorica marketinga AGIT-a, primila poziv od dadilje da je njezino trogodišnje dijete palo niz stepenice. Ona je prvo morala zatražiti dozvolu šefa da napusti posao kako bi se pobrinula za dijete, no do njega nije mogla doći.

"On je bio na sastancima i nije mi odgovarao ni na pozive niti na poruke. Na kraju sam tajnici ostavila poruku i po pitanju mogućeg otkaza otišla svom djetetu. Na sreću sve je dobro prošlo, no nakon toga sam odlučila pokrenuti inicijativu da se i u Hrvatskoj uvede fleksibilno radno vrijeme za majke", rekla je Sanela Dropulić koja je svoju inicijativu prvo predstavila Indexu.

Istraživanje na 550 zaposlenih majki

Provela je istraživanje na 550 zaposlenih majki koje je pokazalo kako su rijetki hrvatski
poslodavci, bez razlike je li riječ o državnom, javnom ili realnom sektoru, koji imaju razumijevanja za zaposlene majke i njihovu angažiranost oko obitelji, a još je manje onih koji implementiraju i provode fleksibilno radno vrijeme za zaposlene majke.

"To je žalosna hrvatska stvarnost u kojoj neprestance javno apeliramo i želimo motiviranog, angažiranog i produktivnog zaposlenika, a tamo gdje se može to ostvariti, ulažući gotovo ništa osim dobre volje i malo radne reorganizacije kako bi se uvelo fleksibilno radno vrijeme za zaposlene majke koje čine jednu od najbrojnijih zaposleničkih kategorija, ne čini se ništa", rekla je Sanela Dropulić.

Ističe kako fleksibilno radno vrijeme zaposlenim majkama uvođenjem u hrvatskom državnom, javnom i realnom sektoru podrazumijeva obavezno odrađivanje 40 sati tjedno bez obaveze da se mora dolaziti u točno zakazano vrijeme dolaziti i odlaziti s posla (npr. Od 08 – 16 sati).

Korisnica ovog instrumenta može izlaziti s posla ovisno o potrebama prema djetetu ili djetetovim obvezama u vrtiću ili školi, a neodrađeno vrijeme može odrađivati povratnom na posao i radom izvan uobičajenog radnog vremena ili prije radnog vremena ostalih kolega.

Majka ne bi bila dužna poslodavcu pravdati odlazak s posla

Također majka nije dužna poslodavcu pravdati odlazak s posla ako je korisnica instrumenta fleksibilno radno vrijeme dajući svoju pisanu izjavu o odgovornosti i pristanak na uključivanje u projekt. Radno vrijeme koje je propušteno tijekom tjedna može se dogovorno s poslodavcem odrađivati vikendom ili radom od kuće.

Dropulić ističe kako je istraživanje MMF-a u kompanijama koje su provele fleksibilizaciju radnog vremena za majke pokazalo kako je produktivnost zaposlenih majki koje su imale fleksibilno radno vrijeme poraslo u čak dvoznamenkastom postotku.

"Mi očito čekamo da nam se nešto samo po sebi po tom pitanju dogodi, umjesto da sami uzmemo već postojeća znanja i primjenjiva iskustva iz EU-a i krenemo s tim. U tom pravcu citirat ću i riječi su potpredsjednice Facebooka, majke četvero djece, Britanke Nicole Mendelsohn, danas najgorljivije zagovornice fleksibilnog radnog vremena za majke - Poslodavac mora spremnije prihvatiti potrebe zaposlene majke, a to podrazumijeva da im ponudi fleksibilnije radno vrijeme.

"Radije bih zaposlila talentiranu ženu na četiri dana tjedno nego da je zauvijek izgubim", rekla je Sanela Dropulić.

"Sve zemlje EU to imaju, to je potpora natalitetnoj politici"

Nada se kako će vrlo brzo, bude li sluha od strane hrvatske politike, državne administracije te poslodavaca, fleksibilno radno vrijeme zaposlenih majki postati radna baština  koje zaposlenice s djecom diljem Europe već godinama imaju.

"Tek tada možemo govoriti kako Hrvatska nešto čini na unapređenju radnih odnosa, podizanja produktivnosti radne snage, potpori natalitetnoj politici, smanjenju diskriminacije žena na tržištu rada, što primjena ovog instrumenta sveobuhvatno primjenjuje. Zasad je ovu inicijativu podržala Sonja König, dopredsjednica zagrebačkog HNS-a i saborska zastupnica, a nadam se kako će je slijediti i ostali", rekla je Dropulić.

Što se tiče njenog istraživanja rezultati su pokazali da žena radi u prosjeku 31, 5 sati tjedno dulje u segmentu odgoja/brige za djecu/kućanskih poslova nego što to čine muškarci u istoj obitelji, a danas ostaju na poslu u prosjeku dulje jedan sat tjedno nego što su to činile desetljeće prije.

Svaka treća majka mora lagati poslodavcu

Jedna od tri anketirane majke redovito mora lagati svom poslodavcu o razlozima izbivanja s posla iako je riječ o bolesnom djetetu kod kuće ili obavezama oko vrtića ili škole koje dijete pohađa.

Jedna od četiri anketiranih majki ističe da ih poslodavac nije podupirao u njihovom izbivanju s posla zbog obaveza oko djece.

Također jedna od četiri anketirane žene pokazuje da je glavnina poslova oko kućanstva i brige za djecu na njoj.

"Prema podacima MMF-a prednosti fleksibilizacije radnog vremena za majke su veća radna angažiranost i produktivnost majki. Manje bolovanja. Veća disciplina, manje lažnog izbivanja s posla. Socijalno osjetljiva kompanija, društveno odgovorna. Manje stresa i kriznih situacija zbog balansa privatnog i poslovnog života", istaknula je Dropulić.

Njezinu inicijativu podržala je i Udruga RODA-Roditelji u akciji.

Članica Udruge Branka Mrzić Jagatić istaknula je kako je fleksibilizacija radnog vremena sigurno nešto za čim mnoge majke čeznu i što bi im pomoglo u održavanju zadovoljavajuće ravnoteže između privatnog života i onoga provedenog na poslu.

"Pozdravljamo ovu i slične inicijative koje bi mogle popraviti položaj žena u našem društvu koje su nerijetko diskriminirane samo zato što su trudnice ili majke male djece", rekla je Branka Mrzić Jagatić.

RODA: Podržavamo inicijativu, ali je treba urediti tako da se zaštite majke

No, kako bi ova i slične inicijative imala željeni učinak, uvođenje fleksibilnog radnog vremena ipak, upozorava, treba pažljivo urediti na način da se štite radnice, jer, kada nezaposlenost u državi obara sve rekorde, a gotovo sve novozaposlene žene dobivaju posao na određeno vrijeme, poslodavci fleksibilizaciju mogu iskoristiti kao još jednu mjeru nauštrb zaposlenih, posebno žena.

S druge strane Sanja Sarnavka iz Udruge B.a.B.e. skeptična je prema provedbi ove inicijative i kaže da ako je poslodavac loša osoba, da se ništa neće promijeniti jer je on niti tada neće pustiti s posla.

"Mi živimo i dalje u patrijarhalnom društvu gdje majke i dalje trostruko rade. Mnoge žene koje rade stalno su u stresu i nemaju mira. Boje se za svoje poslove i bojim se da će ova inicijativa biti teško izvediva. Trebalo bi barem dogovoriti da se podjela poslova unutar kuće i obitelji dijeli jednako na oba partnera", zaključila je Sarnavka.