54.80.77.124 US
 

Mi imamo buru, Amerikanci imaju uragane - ima li smisla upoređivati ih?

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer
ponedjeljak, 11.9.2017. 18:55
Smanji veličinu slova Tekst Povećaj veličinu slova

Foto: FaH

JEDNO od pitanja koja je posljednjih dana na društvenim mrežama i u komentarima u medijima otvorilo razaranje uragana Irma na Floridi jest – ''zašto orkanska bura ne uzrokuje slične štete?''

>> POUKA STRAŠNIH URAGANA Sada je jasno zašto je važno slušati znanstvenike


>>Kako nastaju uragani i zašto se vrte?


Naime, poznato je da brzina bure u našim krajevima nerijetko doseže brzine vjetrova karakteristične za uragane najviše pete kategorije koji idu od 252 km na sat na više.

Najveća brzina vjetra u Hrvatskoj zabilježena je 23. prosinca 2003. godine, na autocesti A1, između tunela Sveti Rok i Maslenice, na vijaduktu Božići. Prema podacima Crometea tada je jedan od rijetkih instrumenata za mjerenje brzine vjetra koji je uopće uspio neoštećen izdržati nalete vjetra, zabilježio brzinu bure od 307 km/h.



Mi imamo bolju gradnju


Vlasta Tutiš, načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), kaže da postoji više razloga zbog kojih bura ne ostavlja za sobom tako katastrofalne posljedice, no ističe da je najvažniji među njima naša tradicionalno solidna gradnja.

"Naša tradicionalna gradnja tijekom povijesti pripremljenija je za takve vjetrove“, ističe Tutiš.

„U SAD-u su kuće dobrim dijelom drvene, montažne. Ako pogledate snimke nakon prolaska uragana, vidjet ćete da su sve kuće koje su imale visoke standarde gradnje preživjele. One su doduše poplavljene, međutim one zgrade koje su dobro građene su preživjele. Naša gradnja u primorju je tradicionalno od kamena, a krovovi su snažni i teški, pokriveni teškim kupama. Osim toga primorske ulice su krivudave kako bi usporile vjetar. Zanimljivo je vidjeti da je Trst primjerice do sredine 20. stoljeća imao čak rukohvate s konopcima kako bi se ljudi mogli primiti da ih bura ne odnese. Kada su se gradile primorske kuće, znalo se što se i zašto gradi. U SAD-u nerijetko dominira drvena gradnja jer je drvo najdostupniji građevni materijal. Prije dolaska Europljana ondje su živjeli američki Indijanci. Oni su se sa svojim šatorima, ovisno o godišnjim dobima i vremenski prilikama selili. Kasnije su pak ondje došli doseljenici sa sjeverozapada Europe, gdje je gradnja obiteljskih kuća također bila tradicionalno drvena“, pojasnila je Vlasta Tutiš.

Uragani su veći, trajniji i vlažniji

Osim što je naša gradnja otpornija, treba imati na umu da je generalno teško uspoređivati buru i uragane. Uragani su značajno dugotrajniji i mnogo veći vjetrovi. Oni traju nekoliko dana, a zahvaćaju područja koja su široka stotinama kilometara. Bura je pak lokalna pojava, a njezini najsnažniji udari uglavnom nisu trajni.

„Mehanizam stvaranja bure je sasvim drugačiji. Ona nosi lokalne vjetrove, a također najčešće donosi suh zrak. To su tzv. anticiklonalne bure. Ponekad postoje i bure koje su ciklonalne, vezane za ciklone na Jadranu, no one su rjeđe. Bura je uglavnom vezana uz brda, kotrlja se niz njih, puše prema moru i donosi vedrinu, a ne oblake. Nastanak uragana nema veze s planinama. Oni se stvaraju u tropskim područjima nad oceanima i sa sobom obično nose goleme količine kiše“, istaknula je Tutiš.

Komentari
Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i Index.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim službama.
Vezano
Vijesti  |  Tagovi
Najpopularnije
Danas  |  Jučer  |  Tjedan
Najnovije