Foto: Hina

U DEVEDESETOJ godini života umro je Slavko Goldstein. Umro je danas rano poslijepodne u bolnici na zagrebačkom Rebru.

>> Političari i javne osobe opraštaju se od Goldsteina: "Zbogom, dragi Slavko"

>> Maja Sever podijelila obiteljsku uspomenu na Goldsteina i djeda Vladu Gotovca

>> Ovako je govorio Goldstein: "Narod je spasio hrvatski obraz od ustaškog sramoćenja"

Slavko Goldstein rođen je 22. kolovoza 1928. u Sarajevu, a obitelj mu je podrijetlom iz Tuzle. No, većinu djetinjstva proveo je u Karlovcu gdje mu je otac Ivo Goldstein, po kojemu će nazvati i svoga sina, imao knjižaru.

Tamo će dočekati i Drugi svjetski rat i uspostavu ustaškog režima kojeg će obitelj Goldstein, s obzirom da su imali židovsko podrijetlo, na najgori mogući način osjetiti na svojoj koži.

Odmah na početku rata njegov otac je odveden u zarobljeništvo, a uskoro je ubijen. Slavko, još uvijek dječak, s majkom i bratom uskoro će se pridružiti partizanima. Većinu rata Goldstein provodi u partizanima, a nakon rata neko vrijeme živi u tek uspostavljenom Izraelu.

Tragediju svoje obitelji, ali i tragediju cijelog hrvatskog naroda i židovske manjine, Goldstein je prije desetak godina opisao u knjizi "1941. - godina koja se vraća" za koju je 2007. godine dobio nagradu Kiklop za publicističko djelo godine.

Sudjelovao u osnivanju HSLS-a, protivio se Tuđmanu

Pedesetih se vraća u Jugoslaviju, a uskoro počinje raditi kao publicist i novinar. Sudjeluje i u političkom životu. U svibnju 1989. godine sudjeluje u osnivanju HSLS-a čiji je predsjednik do 1990. godine kada ga je zamijenio Dražen Budiša.

Tijekom devedesetih bio je jedan od viđenijih protivnika politike koju je vodio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Posljednjih godina o njemu se govorilo u okviru afere Dnevnice, no Goldstein je tu bio žrtva. Naime, neki putni nalozi za inozemstvo bili su na njegovo ime, ali on je rekao kako na spornim putovanjima nikada nije bio.

Bio je i predsjednik Židovske općine, a kasnije i židovske vjerske zajednice Beth Israel u Zagrebu.

Objavio je više knjiga o hrvatskoj povijesti, bio urednikom više od 150 knjiga, a koscenarist je bio za filmove "Signali nad gradom", "Prometej s otoka Viševice", "Četvrti suputnik" i "Akcija Stadion". Dobitnik je brojnih nagrada, odlikovanja i priznanja za književnu i nakladničku djelatnost.