Foto: 123 rf, FAH

"DOSADAŠNJI Nastavni plan i program predmeta Likovna kultura polazi isključivo od likovnoga jezika koji se ne povezuje s primjenom u svakodnevnome životu te se ne stavlja naglasak na razvoj kreativnosti", istaknula je u razgovoru za Index Sonja Vuk s Akademije likovnih umjetnosti, te ujedno članica radne skupine za Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost.

>> VELIKI PROSVJED PODRŠKE REFORMI ŠKOLSTVA Hrvatska može bolje

> Ovo donosi reforma školstva: GLAZBENI

> Ovo donosi reforma školstva: INFORMATIKA

> Ovo donosi reforma školstva: MATEMATIKA

> Ovo donosi reforma školstva: HRVATSKI JEZIK

> Ovo donosi reforma školstva: BIOLOGIJA

Navela je kako se u prijedlogu kurikuluma predmeta Likovna kultura u osnovnoj školi i Likovna umjetnost u srednjoj školi, podržava otvorenost i fleksibilnost odgojno-obrazovnog procesa pružajući mogućnosti kombiniranja tema, sadržaja, oblika i metoda rada.

"U cilju razvoja kreativnog i kritičkog mišljenja, povećanja razine funkcionalne pismenosti i inovativnosti, novom reformom predlažemo strukturiranje odgojno-obrazovnih sadržaja kroz cjeline koje su vezane uz predložene teme.

Temama se povezuju sadržaji ishoda s ostalim predmetima, međupredmetnim temama i iskustvima iz svakodnevnoga života. Tako primjerice u predmetu Likovna kultura, odabirući temu, učitelj odabire okvir unutar kojeg se učenik bavi određenim problemima, istražuje ih i interpretira likovnim i vizualnim uratcima. Učitelj samostalno određuje likovni jezik, tehnike, sadržaje, motive i metode kojima će obraditi odabranu temu.

Poticanje motivacije

U ishodima koji se odnose na likovno i vizualno izražavanje, navedene su tehnike i metode za razvoj ideja. Tako se sustavno može razvijati kreativnost koja postaje trajna vrijednost, primjenjiva na druga područja i životne situacije.

U predmetu Likovna umjetnost, sadržaj je tematski podijeljen po godinama učenja. Svaka tema obuhvaća cijeli raspon umjetničkoga stvaranja od pretpovijesti do danas i može se obrađivati kronološki, ali i ne mora. Takvim pristupom nastavi, učenici stječu vještine istraživačkoga rada i analize, razvijaju pozitivan stav i aktivan odnos prema baštini, afinitet prema neposrednu doživljavanju umjetničkoga djela te razumiju važnost konteksta umjetničkoga djela.

Tijekom stručne rasprave, dobili smo podršku, a konstruktivni prijedlozi su ugrađeni u dokument. Sudionici stručne rasprave podržavaju novi pristup koji u središte stavlja učenika, njegove interese i potrebe te tako potiče unutrašnju motivaciju", zaključila je profesorica s Akademije likovnih umjetnosti.