Foto: Shutterstock
PSI su tijekom godina uzgajani kako bi se profilirale pasmine s poželjnim karakteristikama za određenu namjenu. Tijekom tog procesa selektivnog uzgoja kreiran je niz pasmina, od malene čivave do njemačke doge.
Pregledima različitih pasmina magnetskom rezonancijom ustanovljeno je da se kod pasa s najkraćom lubanjom, mješanaca Shi Tzua, Pit Bulla i kod Akite dogodila značajna reorganizacija dijelova mozga. Neki su dijelovi mozga uzgojem i promjenom oblika lubanje jednostavno promijenili lokaciju, a kod pasa s kraćom lubanjom mozak ne sjedi u lubanji kao što je to slučaj kod pasa s dužim lubanjama.
Koautor istraživanja Paul McGreevy sa Sveučilišta u Sydneyju istaknuo je kako se promjena između ostalog odnosi na dio mozga zadužen za osjet mirisa, što znači da neke pasmine sasvim drugačije osjete mirise od drugih. Autori ističu i da bi oblik lubanje i mozga mogao utjecati na pseći temperament i ponašanje te potiču ljude da odgovorno uzgajaju pse.