ONIMA koji nemaju kućne ljubimce možda se čini čudno što pričate sa svojim psom, mačkom ili papigom, no čini se da bi to mogao biti znak socijalne inteligencije
Potreba da razgovarate sa životinjama, biljkama ili nekim drugim stvarima koje posjedujete ili koje su vam bliske nije jedinstvena samo zbog veze koju imate s njima već i zbog načina na koji ih gledate. Nicholas Epley, stručnjak za antropomorfizam, kaže da je antropomorfizam - fenomen dodjeljivanja ljudskih osobina ili kvaliteta ne-ljudima - ponašanje koje ukazuje na inteligenciju.
"Stoljećima je naša spremnost da prepoznamo um u ne-čovjeku viđena kao znak gluposti ili toga da je osoba djetinjasta", piše Epley u izvješću koje je prenio Quartz. "Mislim da je taj stav pogrešan. Uvažavanje uma drugog ljudskog bića uključuje iste psihološke procese kao prepoznavanje uma kod životinja ili čak gadgeta. To je odraz najveće sposobnosti našeg mozga, a ne znak 'gluposti'", objasnio je Epley.
Dodaje i da ljudi, svjesno ili nesvjesno, često antropomorfiziraju objekte, druga bića i događaje. Kao društvena bića, stalno pokušavamo dekodirati što drugo biće misli ili što bi moglo učiniti.
Skloni smo antropomorfizirati stvari koje volimo, a ne stvari koje mrzimo, kaže on, a s tim se slaže i psihologija - što više volimo nekoga ili što smo mu bliže to je vjerojatnije da ćemo se pokušati uključiti u njegov um i shvatiti ga, piše Quartz.
Neki ljudi zbog toga daju ime, primjerice, svom automobilu te mu se ponekad obrate.
Iako studije još nisu direktno dokazale vezu između antropomorfnih tendencija i socijalne inteligencije, Epley vjeruje da je ta povezanost vjerojatno jaka. Što se češće bavimo umovima i mislima drugih ljudi, i što dublje i uspješnije čitamo namjere drugih, to smo društveno inteligentniji, smatra on.