Foto: CPG
AKO želite da vaše dijete bude zdravo, onda je jaje u njegovoj prehrani zaista neophodno. Delikatnog je ukusa, pogodno da se koristi i u slatkim i u slanim jelima, a svi sastojci ove namirnice podjednako su važni za rast i razvoj vaših mališana.
Zašto su jaja toliko zdrava?
Svi znaju da je jaje jedna od najznačajnijih namirnica u prehrani djece. Ali, koja su jaja korisna i kakve su njihove nutritivne vrijednosti, malo tko zna.
Zbog toga smo vam pripremili ovaj mali vodič, sa svim potrebnim informacijama o ovoj korisnoj namirnici.
Težina kokošjeg jajeta u prosjeku iznosi 50 g, od čega 11% čini ljuska, 58% bjelanjak, a 31% žutanjak. U pitanju je hranljiva i biološki vrijedna namirnica, uglavnom niske kalorične vrijednosti.
Jaja kokoši koje su hranjene na prirodan način sadrže više folne kiseline i vitamina B12 nego ona proizvedena na farmama. Ona su izvor prvoklasnih bjelančevina, vitamina A, D, B2, B12, željeza, cinka, kalcija, magnezija i riboflavina.
Jaje je odgovarajuća zamjena za meso i zato se žutanjak djeci daje naizmjenično s ribom, mesom ili jetricama. Dijete treba jesti jedno do dva jajeta dnevno, pogotovo ako meso konzumira u malim količinama.
Vrste jaja i njihove karakteristike
Pureća i guščja jaja imaju slične nutritivne vrijednosti kao kokošja, ali su znatno krupnija. Pačja jaja su hranjivija od kokošjih, ali ih treba duže kuhati da bi se uništile bakterije u njima. Prosječna težina pačjeg jajeta iznosi 70 g.
Njihov veliki nedostatak je to što su često zagađena salmonelom, te se ona ne mogu koristiti svježa ili meko kuhana. Njih ne smijete upotrebljavati za pripremanje majoneza, smjesa i drugih jela koja se termički ne obrađuju najmanje 10 minuta na 100 stupnja Celzijeva.
Jaje prepelica u odnosu na kokošje jaje sadrži više fosfolipida, a manje esencijalnih masnih kiselina – linolinske, linolenske i arahidske. Prepeličje jaje vrlo je bogato vitaminima E, B1, B2, B6, B12, C, biotinom, folnom kiselinom, beta-karotenom, karotenoidom, nikotinskom i pantotenskom kiselinom. Od minerala najviše sadrži kalija, fosfora i željeza (u njegovom žumanjku nalazi se oko 7,2 mg vrlo probavljivog željeza).
Kada djetetu dati jaje?
Cijelo jaje djetetu se može dati tek kada napuni godinu dana. Žumanjak se uvodi između šestog i sedmog mjeseca, a da bi se lakše odvojilo, jaje mora biti tvrdo kuhano, i to najmanje od 10 do 15 minuta na 100 stupnjeva.
Žumanjak se najprije daje u maloj količini, koja se tokom nekoliko dana postepeno povećava. Davanje povrća i žumanjka ne počinje istovremeno, već se uvodi jedna po jedna vrsta hrane.
Bjelanjak ima baktericidno djelovanje. Ono sadrži puno bjelančevina, malo masti i skoro uopće ne sadrži kolesterol, a u odnosu na žumanjak manja mu je i kalorijska vrijednost – čak pet puta. Jedini važan vitamin u njemu jeste riboflavin – B2, značajan za metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina. Bitan je i za funkcioniranje jednog broja enzima u mozgu, te za normalnu funkciju eritrocita. Također, potiče aktivnost vitamina B11 (folne kiseline) prilikom stvaranja novih eritrocita.
Žumanjak sadrži više proteina od bjelanjka – ovovitelin je glavna bjelančevina jaja. Bjelanjak sadrži ovoalbumin, ovoglobulin i druge bjelančevine. Masti su koncentrirane u žumanjku i u najvećoj mjeri sastoje se od triglicerida, lecitina i kolesterola.
Njegova žuta boja dolazi od pigmenta ksantofila. Minerala ima znatno više nego u bjelanjku, prije svega fosfora a zatim željeza, kalcija, kao i natrija, kalija, bakra i joda. Ono je znatno bogatije vitaminima – izvor je vitamina A i D, a sadrži i B1, B2 i E.
Svježina i priprema
Vrlo je važno da jaja budu svježa, jer su tada najkvalitetnija. S vremenom u njima se događaju biokemijske i fizičke promjene, koje im smanjuju kvalitetu ili čak uzrokuju kvarenje.
Jaje može apsorbirati duplo više tekućine od svoje težine i vezati ju pri zagrijavanju. U tom slučaju žumanjak zauzima centralni položaj, pravilnog je oblika i ne razlijeva se. Boja ljuske jajeta ništa ne govori o njegovoj svježini i kvaliteti, ona ovisi o vrsti kokoši i može biti bijela ili više ili manje smeđe boje.
S nutricionističke točke gledišta, jaje je najbolje jesti kuhano, uz svježe sezonsko povrće i proizvode od integralnih žitarica. Da bi se željezo iz žumanjka iskoristilo na najbolji način, ono se prilikom konzumacije kombinira s povrćem, a nikako s mlijekom i mliječnim proizvodima, jer se tada njegova nutritivna vrijednost smanjuje.
Prženo jaje uvijek izgubi izvjesnu količinu bjelančevina uslijed razornog učinka topline. Što se tiče probavljivosti jaja, ona ovisi od načina na koji se pripremaju. Osim sirovih, meko i tvrdo kuhanih jaja, ona se i prže, koriste u umacima, od njih se radi salata, majoneza i razne druge zakuske i jela.