KADA se priča o inteligenciji, najčešće pomišljamo na testove koji uključuju matematičke i logičke zadatke, no postoji i druga vrsta inteligencije ključna za dobrobit našeg živčanog sustava. Riječ je o emocionalnoj inteligenciji, a mjeri se na brojne načine.
Kako bismo donosili racionalne odluke, potrebno je upoznati sve svoje osjećaje i odlučiti što točno želimo. Ljudi koji su previše emotivni često imaju problema sa donošenjem odluka, a svaka im odluka predstavlja veliki stres, zbog kojega mogu dobiti i napadaje panike. Emocionalna inteligencija znači i sposobnost nošenja sa tuđim osjećajima, pa će tako problemi tvojih prijatelja postati lako riješivi ako znaš kako kontrolirati i nositi se sa vlastitim osjećajima. Često je potrebno pronaći pravu ravnotežu između vlastitih želja i želja onih koji nas okružuju, a spoznavanje vlastitih osjećaja i sposobnost uočavanja potrebe drugih prvi je korak ka boljem balansiranju ove dvije stvari. Visoka emocionalna inteligencija povezana je sa sposobnošću suosjećanja sa drugima, a pomaže u čitanju tuđh emocija čak i kada ih nisu spremni podijeliti sa svima.
Racionalne odluke pomoću emocija
Emocije i racionalno razmišljanje često su suprostavljeni pojmovi, no istraživanja pokazuju kako su ljudi koji su pretrpjeli moždani udar i izgubili funkcionalnost centra za emocije postali nesposobni u donošenju racionalnih odluka. Čovjek je dizajniran na način da emocijama ne promišlja, već da njima reagira, a iz toga proizlaze i nesposobnost racionalnog djelovanja pod utjecajem emocija. No vježbom i suočavanjem sa vlastitim osjećajima možemo se itekako priviknuti na uplitanje emocija u odluke, a često će nam upravo one pomoći u odabiru pravog riješenja. Emocionalna inteligencija raščlanjena je na četiri komponente koje nam pomažu da se bolje nosimo sa stresom i lakše donosimo odluke.
Identifikacija, nošenje, razumijevanje i upravljanje emocijama
Identifikacija uključuje realistično sagledavanje vlastitih emocija, a potrebno je zagrebati ispod površine i pokušati pronaći pravi razlog neke emocije. Kod ljubomore se primjerice, treba zapitati jesmo li ljubomorni na osobu zbog nečega što je postigla, ili smo ljuti zato što mi još nismo postigli istu stvar. Identifikacija pomaže lakšem nošenju s emocijama, jer često mislimo da osjećamo jedno, a u biti je riječ o sasvim drugoj emociji sa sličnim simptomima. Nakon identifikacije slijedi nošenje sa emocijom, a potrebno je pronaći kut gledanja koji će nam omogućiti brzo rješavanje problema koje imamo. Umjesto sa dopustiš da te emocije sputavaju, pokušaj shvatiti koji su točno problemi koji te muče, i lakše ćeš ih riješiti. Razumijeti emociju ključna je stvar u donošenju racionalnih odluka, a one često nisu jednostavne, već su mješavina različitih emocija, pa su zbog toga i vrlo specifične. Razumijevanje emocija omogućuje nam da preuzmemo kontrolu nad sobom, ali i drugima. Upravljati emocijama znači izolirati emociju koja ti uzrokuje probleme, kao što je primjerice ljubomora, i usmjeriti ju na način da ti više ne stvara probleme. Ljubomoru možeš potisnuti, ili racionalizirati, a ona će u oba slučaja nestati i riješiti te stresa.
Za odluku je potrebno dvoje
Kada donosiš odluku, na snazi su emocije i razum koji se često isprepliću, a još češće stvaraju probleme u donošenju odluka. Emotivni dio mozga tako će te možda tjerati na impulzivnu kupovinu dok će razum pokušavati racionalizirati tvoje akcije i spriječiti te u trošenju novca. Ako uspiješ ovladati tehnikama kontroliranja emocija, lakše ćeš moći razlučiti radi li se o odluci temeljenoj na emocionalnim porivima, ili o pametnoj, razumnoj odluci.