NAKON novog razočaravajućeg ispadanja Engleske sa SP-a, vodstvo tamošnjeg nogometnog saveza odlučilo je napraviti radikalne promjene u engleskom sustavu nogometnih akademija.
Hrvati su "zaslužni" za njemački napredak
Christian Seifert, izvršni direktor Bundeslige, u razgovoru za "Observer" rekao je kako su se Nijemci odlučili na drastične promjene nakon serije loših rezultata na Euru 2000. godine, ali da je sve krenulo nizbrdo nakon poraza od Hrvatske u četvrtfinalu SP-a 1998. godine. Tada se počelo razmišljati o promjenama u sustavu razvoja mladih nogometaša.
Novi projekt predstavljen je 2002. godine, a razultat je današnja najmlađa njemačka reprezentacija ikada, s prosjekom od 24,7 godina, koja je demolirala Englesku i Argentinu. Seifert kaže kako je za veliki napredak Njemačke izabrane vrste zaslužna upravo promjena u sustavu akademija.
Radikalne promjene smanjile broj stranaca u Bundesligi
Svih 36 klubova u prve dvije Bundeslige po novim su pravilima obvezani osigurati funkcioniranje akademije kako bi dobili dozvolu za igranje u ligi. Od 23 njemačka igrača u JAR-u, 19 ih je iz akademija Bundeslige, a 4 iz akademija Bundeslige 2.
Najveća je promjena to što se inzistira da na akademiji najmanje 12 igrača u svakoj generaciji mora imati pravo nastupa za Njemačku.
"To je i osnovna razlika između njemačkog i engleskog sistema, jer FIFA-ino pravilo 6+5 znači samo da igrač mora stasati u klubu. Najbolje se vidi na primjeru Arsenala, u kojem se razvio Fabregas, koje je ipak Španjolac. U Njemačkoj morate imati 12 igrača u svakoj grupi koji mogu igrati za Njemačku", objasnio je Seifert i prikazao rezultate jasnim brojkama.
"U sezoni 2003/2004 u Bundesligi je igralo 44% stranaca, danas ih je samo 38%, što znači da 62% igrača može zaigrati za Njemačku. U Engleskoj su omjeri suprotni sa samo 40%domaćih igrača", kaže jedan od vodećih ljudi Bundeslige.
Važno je da Savez i klubovi imaju zajednički cilj
Seifert priča kako je za uspjeh ključan bio zajednički stav Saveza i bundesligaških klubova, kao i pravilo da niti jedan pojedinac ili korporacija ne može posjedovati više od 49% nogometnog kluba.
"Zbog toga se ne može dogoditi klub posjeduje strani vlasnik kojeg ne zanimaju interesi reprezentacije. Savez i klubovi imaju čvrst odnos i često razgovaraju o razvoju mladih", dodao je.
Englezi više troše, a rezultata nema
Engleska je totalna suprotnost, gdje je, zbog sukoba tamošnjeg FA-a i vodstva Premierlige, program razvoja mladih napušten prošle godine nakon samo godine dana funkcioniranja. Od tada ne postoji nikakvo tijelo koje uređuje politiku razvoja mladih nogometaša, nego je sve ostavljeno na volju klubovma. Njemačke klubove ovakav sustav košta 80 milijuna eura godišnje, što nije puno s obzirom na ukupnu zaradu od 2 milijarde. Engleski klubovi troše i više, oko 95 milijuna eura po sezoni za dječake od 9 do 16 godina koji ulaze u program koji je razvio Howard Wilkonson 1997. godine. Sustav je do sada često kritiziran, što i ne čudi kad se zna da samo 1% tih dječaka postanu profesionalni sportaši.
Engleska U-21 reprezentacija prošlog je ljeta dosegla finale Europskog prvenstva nakon što se nisu ni kvalificirali na sedam od posljednjih deset natjecanja. U finalu ih je porazila upravo Njemačka predvođena Özilom, Müllerom, Boatengom i ostalima. Od osnivanja sustava ni engleska A-vrsta, ni mlada reprezentacija nisu osvojile niti jedan trofej.
Prošlog je tjedna britanski ministar sporta Richard Caborn pozvao na radikane promjene.
"Ne možemo samo rješavati posljedice, moramo doći do korijena problema. Engleski nogometni Savez i Premierliga moraju se udružiti kako bi razvili mlade engleske igrače", rekao je Caborn.