U raspravi je nastupio i predsjednik konfederacije esulskih organizacija u Italiji Paolo Sardos Albertini koji je rekao da njegov nastup na slovenskoj televiziji prije nekoliko godina ne bi bio moguć. Što se tiče samog filma "Srce u jami" koji su slovenski sudionici ocijenili pristranim zbog izbjegavanja spominjanja onoga što je Slovencima počinio fašizam i dramaturški neuvjerljivim, Sardos Albertini rekao je da film ima tehničkih grešaka, ali da otvara važnu temu koja je bila izbrisana. Objašnjavajući tehničke pogreške u filmu, on je rekao da se istjerivanje Talijana iz Istre i slovenskog Primorja nije odvijalo danju, kako je prikazano u filmu, nego preko noći kako bi se među talijanskim stanovništvom izazvao strah da bi ono pobjeglo.
"Oni koji komunistima nisu odgovarali bili su proglašeni fašistima", rekao je Sardos Albertini, dodajući da je u progonima stradala i njegova obitelj te da njezina imovina u Kopru nije vraćena.
Na pitanje bi li u ime esulskih organizacija talijanskom ministru vanjskih poslova Gianfrancu Finiju preporučio da se prigodom posjeta Sloveniji ispriča za zločine koje su tijekom okupacije počinili Talijani, on je rekao da ne vjeruje u takve geste kad se ispričavaju oni što nisu učinili zočin.
Albertini je ispričao da mu je prije više godina, kad se govorilo o tome da će tadašnji predsjednici Slovenije i Hrvatske Milan Kučan i Franjo Tuđman doći u Trst kako bi se poklonili žrtvama bačenim u jamu Basovizza blizu Trsta, novinaru koji ga je pitao što o tome misli rekao "Meno scuse e piu case" - Manje isprika, a više kuća, sugerirajući da se izbjeglim Talijanima treba vratiti njihova imovina.
Slovenska povjesničarka iz Muzeja za noviju povijest Nevenka Troha rekla je da se, kad je riječ o žrtvama fojbi, treba razlikovati događaje koji su se dogodili u hrvatskom jelu Istre u jesen 1943. godine od onoga što se dogodilo u proljeće 1945. godine oko Kopra, Trsta i Gorizije.
U prvom slučaju po njezinim se riječima radilo o približno 500 slučajeva "stihijske osvete" s talijanskim stanovništvom u koje je bio upleten i "hrvatski oslobodilački pokret", dok se u slučaju onoga što se dogodilo 1945., kada je po nekim podacima ubijeno oko 1600 ljudi radilo o "državnom teroru", odnosno teroru jugoslavenskih komunističkih vlasti.
Slovenski povjesničari i sudionici rasprave zagovarali su tezu da Slovenci nad Talijanima nisu izvodili "etničko čišćenje" jer je Sloveniji nakon rata pripao teritorij na kojem, osim na području obale, nije bilo Talijana. Čak e i komunistički čelnik i Titov suradnnik Edvard Kardelj, pojasnili su, rekao da u Trstu ne treba izvoditi čišćenja na nacionalnoj nego na antifašističkoj osnovi.
(Hina) xfl ydgk