Alžirci sutra biraju predsjednika

Ilustracija: Arhiva

ALŽIRCI u četvrtak biraju predsjednika među šestoricom kandidata u nesvakidašnjoj kampanji jer izborni se favorit, aktualni šef države Abdelaziz Buteflika 'isticao' odsustvom iz javnosti što su njegovi protivnici i dio javnosti oštro kritizirali.

Od moždanog udara pretrpljenog prije godinu dana 77-godišnji Buteflika, na vlasti već 15 godina, gotovo da ne izlazi u javnost i oporavlja se kako bi vratio sposobnosti govora i kretanja. Posao su umjesto njega odradili suradnici i voditelj njegove kampanje Abdelmalek Selal koji tvrdi da se Buteflikino zdravstveno stanje poboljšava iz dana u dan.

Kampanja na youtubeu i društvenim mrežama

Glavna bitka o kojoj će odlučiti 23 milijuna birača od ukupno 38,48 milijuna stanovnika površinom najveće afričke zemlje, vodit će se između Buteflike i njegova bivšeg čovjeka od povjerenja, a sada glavnog izazivača Alija Benflisa koji mu je bio suradnik početkom prvog mandata (1999-2004).

Buteflika, koji se u nedjelju pojavio u javnosti tek drugi put u cijeloj kampanji, slabašnim je glasom optužio Benflisa za poticanje nasilja.

Osim bolesničkog kartona, Butefliki oporba zamjera što se uopće natječe za četvrti mandat. Koalicija pet oporbenih stranaka, među kojima je Pokret za društvo mira (islamisti), vodila je kampanju pozivom na bojkot i tvrdi da Alžirom upravlja skupina koja se krije iza Buteflikina imena.

U kampanju su se uključili i poznati izvođači glazbenim spotom "Prisega Alžiru" kojim podržavaju Butefliku. No u manje od dva sata prikupili su osam puta više 'dislajkova' od 'lajkova'. Protivnici su zatim na Youtubeu objavili satiričnu pjesmu na francuskom pod naslovom "Boutefoutai" (u slobodnom prijevodu "Boutef, briši s vlasti") u kojoj autor pita predsjednika gdje se skriva i poručuje mu da "četrvti put želi biti kralj, a ne može ni govoriti".

Alžirom upravlja vojska

Građani, koje je anketirala televizija Euronews, smatraju da je Buteflika marioneta kojom upravlja vojska.

U Alžiru je od neovisnosti stečene 1962. vojska snažno sudjelovala u izboru predsjednika, no danas je podijeljena, piše tisak. Tako se utjecajni šef vojne obavještajne službe navodno protivi četvrtom Butefliknom mandatu, dok ga zapovjednik glavnog stožera uporno brani, piše list El Vatan.

Buteflika je zaslužan za politiku nacionalne pomirbe u Alžiru nakon desetljeća nasilja potaknutog islamističkim ustankom 90-ih godina s više od 200.000 mrtvih. U rujnu 1999. uspio je motivirati Alžirce da referendumom masovno podrže njegov sporazum o "civilnoj slozi" kojim je dodijeljen oprost naoružanim islamistima koji nisu okrvavili ruke 90-ih i pristali su prihvatiti državnu vlast. Taj je zakon omogućio predaju tisuća islamista.

No rizik od napada islamističkih terorista i dalje je visok, Alžir je nestabilan, što je jasno pokazala početkom 2013. spektakularna otmica radnika na plinskom polju In Amenas, završena smrću više desetaka ljudi.

Nestabilnost i nezadovoljstvo mladih

K tomu Alžir dijeli 7.000 kilometara dugu granicu sa zemljama Sahela, gdje je Al-Kaida dosta aktivna, i sa zemljama Arapskog proljeća. Alžir je "u eksplozivnom je okruženju", ističu Buteflikini suradnici i tvrde da se Alžir zatresao, ali ne i slomio. Buteflika je pod pritiskom Arapskog proljeća brzo obećao reforme, no oporba ih je ocijenila nedostatnima.

Da bi izbjegao nove napetosti u zemlji u kojoj je nezaposlenost mladih do 35 godina dosegnula 20 posto, novi predsjednik imat će tešku zadaću: razgranati gospodarstvo koje danas potpuno ovisi o izvozu nafte i plina, a industrija u BDP-u sudjeluje s manje od pet posto.

Dokazane zalihe plina procjenjuju se na više od 4.000 milijarde prostornih metara, a nafte na više od 12 milijarda barela.

Hidrogoriva čine 40 posto alžirskog BDP-a i 97 posto izvoznih prihoda. Međutim, taj sektor zapošljava samo tri posto aktivnog stanovništva od kojeg 75 posto čine mladi ljudi, a njih najviše pogađa nezaposlenost, besperspektivnost, nezaposlenost i nemogućnost kupnje stambenog prostora.

Buteflika je prije četiri godine pobijedio s 90 posto glasova. Iako anketa nema i unatoč velikom nezadovoljstvu pojedinih društvenih skupina, gotovo je sigurno da uz državnu mašineriju ni ovoga puta ishod neće biti drugačiji. Kako navode analitičari, poput drugih autoritarnih režima u regiji, ni u Alžiru izbori nemaju cilj promijeniti vlast glasovanjem, nego su oruđe koje će kandidatu režima, odnosno svim njegovim službenim i neslužbenim dijelovima, omogućiti kakav-takav izborni legitimitet.

Pročitajte više