Foto: Accuweather
POZNATA američka privatna meteorološka služba Accuweather izdala je sezonsku prognozu za Europu za nadolazeću jesen. Klimatološka jesen počinje 1. rujna, a na kalendarsku ćemo pričekati 23. rujna. Sezonsku prognozu potpisao je meteorolog Eric Leister, piše Crometeo.
"Većinom nestabilno razdoblje nastavit će se od rujna do studenog u južnoj Europi", rekao je meteorolog Accuweathera Alan Reppert.
"Ovakva situacija donijet će natprosječno kišnu jesen Italiji i južnim dijelovima Balkana, a oborina će biti i na Iberskom poluotoku", dodao je.
Natprosječna toplina će se nastaviti u istočnoj Europi
Od Poljske, preko Ukrajine, do Rumunjske ovog su se ljeta bilježile rekordno visoke temperature zraka, a izražena natprosječna toplina nastavit će se tijekom većeg dijela jeseni. Oni koji čekaju hladnije razdoblje morat će se načekati jer su temperature zraka do 30°C moguće čak i početkom listopada. Središnje područje natprosječne topline protezat će se od Baltika prema južnoj Ukrajini, a natprosječnu toplinu osjetit će istočna Njemačka, Poljska, čak i zapadne Rusija. Ovakav se temperaturni scenarija veže uz polje visokog tlaka zraka koje spomenutom području neće dopuštati dolazak nestabilnog i hladnijeg vremena, donosi Crometeo.
"Sušno ljeto u kombinaciji s vrućom jeseni i dalje će održavati rizik od požara na visokom nivou ", rekao je meteorolog Tyler Roys.
Kiše i oluje na Sredozemlju
Dok će anticiklona dominantno utjecati na vrijeme u središnjoj i istočnoj Europi, sasvim drugačija priča očekuje se u Sredozemlju. Polja niskog tlaka, i s njima povezane nestabilnosti i jesenske oluje kretat će se od Portugala i Španjolske, preko Italije do Balkanskog poluotoka. Prema dostupnoj Accuweather grafici, čini se da bi se natprosječno kišna jesen u Hrvatskoj odnosila na područje Jadrana, Like i Gorskog kotara, a znatno manje oborina i natprosječno toplo bilo bi u unutrašnjosti zemlje.
Učestale ciklone u Sredozemlju rezultirat će natprosječno kišnom jeseni na području većeg dijela južne Europe. Česte kiše imat će dobru i lošu stranu. Oborine bi trebale prekinuti dugotrajnu sušu u Španjolskoj i Portugalu, dok su Italija i zemlje Balkana već zabilježile mjestimične poplave. Obilne oborine imat će pozitivan učinak na poljoprivredu od Iberskog poluotoka do Francuske, a novi problemi s bujicama i poplavama mogli bi se javiti u Italiji, Albaniji, Kosovu, Srbiji, Makedoniji, Grčkoj i Bugarskoj.
"Najviše oborina očekuje se nad Apeninima, Dinaridima i južnim padinama Alpa, a upravo bi to područje moglo imati najviše problema vezanih uz vremenske neprilike", dodao je Roys. Dok će ciklone brzo prolaziti područje Iberskog poluotoka, one bi se danima mogle zadržavati nad Italijom i južnim Balkanom, a to će najizraženije biti tijekom listopada.