Foto: Guliver Image / Getty Images
EUROPSKA unija ne posvećuje dovoljno pozornosti problemu globalnog zagrijavanja, upozoravaju "zelene" aktivističke skupine.
Europska komisija u siječnju je predložila paket energetskih mjera u sklopu kojih bi emisija stakleničkih plinova do 2030. godine trebala biti smanjena za 40 posto. Istovremeno bi se EU obvezala na dodatno okretanje prema obnovljivim izvorima energije, ali bez donošenja zakonskog akta koji bi zemlje članice primorao da promjene svoju energetsku politiku.
Strategija Europske komisije temeljena na sedam godina starim podacima
"Prijedlog Europske komisije baziran je na podacima starim sedam godina. Drugim riječima, užasno je slab", kaže za EUobserver Brook Riley, klimatski stručnjak iz europskog ogranka organizacije Prijatelji Zemlje stacioniranog u Bruxellesu.
Prijedlog da se emisija stakleničkih plinova smanji za 40 posto Europska je komisija, naime, utemeljila na UN-ovom izvještaju iz 2007. U tom dokumentu je stajalo da bi se emisija stakleničkih plinova na globalnoj razini do 2020. morala smanjiti za 25 do 40 posto, a do 2050. za 80 do 95 posto.
S obzirom da se radi o vrlo skupim rezovima, Europska komisija odlučila je predložiti smanjenje emisije za 40 posto do 2030. godine, što je minimum ispod kojeg ionako ne bi mogli ići. Riley međutim tvrdi da u svoj izračun nisu uvrstili uštede koje bi bile ostvarene na troškovima zdravstva.
"Dobivate tako potpuno iskrivljenu analizu, promatra se samo jedna strana medalje", kaže Riley. Dodatni je naravno problem što su podaci na kojima Europa temelji svoju energetsku strategiju stari sedam godina. Situacija se u međuvremenu drastično pogoršala.
UN: Prijeti nestašica hrane i ekološka devastacija
Naše zdravlje, domovi, hrana i sigurnost pod sve većom su opasnosti od klimatskih promjena, stoji u sažetku izvještaja prezentiranog u Yokohami. Kratkoročni učinci klimatskih promjena u narednih 20 do 30 godina devastirat će arktički led. Oceani će postati kiseliji, prijeteći koraljnim grebenima, ali i brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Doći će do migracija biljnih i životinjskih vrsta. Prijeti nam i nestašica hrane: do 2050. godine prinosi kukuruza, riže i pšenice mogli bi se smanjiti za čak 25 posto. U međuvremenu će svjetska populacija dodatno rasti, te doseći oko devet milijardi ljudi.
"I prije ovog izvještaja znali smo što se događa, ali sada imamo niz dokaza koji pokazuju da se to uistinu događa i da je to naša stvarnost", izjavio je dr. Saleemul Huq, jedan od autora izvještaja.
Europa ide unazad
Sve to bi, smatraju "zeleni", morao biti dovoljno jak razlog da se Europa okrene obnovljivim izvorima energije i radikalno preispita svoju politiku prema okolišu. Događa se, međutim, upravo suprotno: Italija i Francuska režu potpore za iskorištavanje energije Sunca i vjetra, a Njemačka priprema propise koji će ograničiti proizvodnju solarne energije za osobnu uporabu.
"To je nevjerojatno. Godinama EU raspravlja o svojim klimatskim ciljevima, o energetskoj neovisnosti, ali kada treba poduzeti konkretne mjere zapravo se krećemo unazad", kaže Milan Nitzschke, predsjednik EU Prosuna, lobističke firme koje zastupa interese europskih proizvođača solarne energije.
Europa ne ispunjava svoje obaveze
Mirela Holy, predsjednica zelene stranke Održivi razvoj Hrvatske (ORaH) u razgovoru za Index kaže kako se svijet nije još ozbiljno pozabavio problemom klimatskih promjena. "Puno se priča, a malo se radi", kaže Holy.
"Većina europskih zemalja nije ispunila niti obveze za smanjenje emisije stakleničkih plinova na koji ih je obvezao prvi Protokol iz Kyota, koji se odnosi na razdoblje do 2012. godine. Hrvatska je među rijetkim državama koja je ispunila taj cilj i smanjila emisiju za pet posto s obzirom na 1990. godinu. Ali ne implementacijom projekata obnovljivih izvora energije, dekarbonizacijom privrede i energetskom učinkovitosti, već je to rezultat kolapsa hrvatskog gospodarstva", kaže Holy.
Iako je emisija štetnih plinova smanjena, Hrvatska ne razmišlja zeleno, smatra čelnica ORaH-a. Ništa optimističnija Holy nije ni po pitanju zajedničke europske strategije za borbu protiv štetnih klimatskih promjena. "Ako većina europskih zemalja nije mogla ispuniti obaveze iz prvog kjotskog razdoblja, pitanje je kako će ispuniti sadašnje ciljeve, koji su daleko zahtjevniji", kaže Holy.
Hrvatska još nema strategiju za borbu protiv suša i poplava
"Mislim da će nas nažalost na ozbiljnije shvaćanje ovog problema natjerati posljedice klimatskih promjena, koje se pojačavaju: oscilacije vezane uz suše i poplave, izrazito topla i hladna razdoblja. Često ljudi govore 'ljeto je hladno, gdje su ti te tvoje klimatske promjene'. Ono što mnogi ljudi jednostavno ne shvaćaju je da klimatske promjene podrazumijevaju klimatske ekstreme. Ako se gledaju mjerenja temperature na godišnjoj razini, vidimo konstantan rast. I to veći nego što su bile procjene klimatologa, što jako zabrinjava", ističe Holy.
Predsjednica ORaH-a naglašava da bi i Europi i Hrvatskoj u ovom trenu prioritet trebala biti izrada adaptacijskih strategija za borbu protiv klimatskih promjena. Naime, politika prema klimatskim promjenama sastoji se od mitigacijske strategije, odnosno suzbijanja, i adaptacijske strategije, koja uključuje borbu sa sušama i poplavama.
"Hrvatska po tom pitanju nije napravila puno. Nismo niti počeli raditi adaptacijsku strategiju. Do sada nam to nije bila obveza. No, zbog usklađivanja s novim europskim propisima i zadnje izmjene Zakona o zaštiti zraka, koji je bio u raspravi prošli tjedan, sve države članice imaju obvezu izrade niskougljične, dakle mitigacijske strategije, kao i adaptacijske strategije. Mislim da je to pozitivan iskorak. Ovim problemom se treba pozabaviti daleko ozbiljnije. Vidimo da u zadnje vrijeme čak dolazi do kontra efekta: sve se više u Europi zatvaraju plinske elektrane, a potenciraju se elektrane za ugljen, što je loša poruka. Također, sustav trgovanja emisijama nije se pokazao učinkovitim u promoviranju niskougljičnog gospodarstva", zaključuje Holy.