Foto: FAH, Grafovi: European Union
Europska komisija u utorak je blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto.
"Očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo rasti u 2015. godini po skromnoj stopi od 0,3 posto. Marginalni pomak od 0,1 posto u odnosu na prethodne prognoze može se pripisati poboljšanim izgledima za rast u trgovačkim partnerima Hrvatske", navodi Komisija u svojim prognozama, dodajući da se taj pozitivan vanjski utjecaj djelomično poništava zbog dodatnih mjera na fiskalnoj konsolidaciji.
Hrvatska i Finska imaju najmanje stope rasta
Prema procjenama Komisije, sve zemlje članice ove će godine imati rast, osim Cipra, kojemu se predviđa pad od 0,5 posto, a najmanje stopa rasta imat će Hrvatska i Finska, obje po 0,3 posto, dok, s druge strane, najveći rast očekuju Irsku i Maltu, po stopi od 3,6 posto.
Prepreka za veći rast Hrvatske ostaje i dalje slaba domaća potražnja, čiji se pad postupno smanjuje. Investicije bi se trebale ove godine smanjiti za 1,8 posto, kao rezultat jakog smanjenja zabilježenog u zadnjem kvartalu prošle godine, ali i zbog planiranog povlačenja dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, navodi Komisija.
"Osim toga, niska apsorpcija europskih fondova, postojeći pritisci na razduživanje i slaba domaća potražnja očekuje se da će kočiti investicijske aktivnosti u 2015. godini. Sramežljivi rast ostaje krhak budući da isključivo počiva na vanjskoj potražnji. Izvoz roba i usluga rasta je nešto više od 6 posto u 2014. godini, ali domaća potražnja i dalje koči rast", kaže Komisija.
Zaposlenost će stagnirati, novi rast dogodine
Komisija procjenjuje da će zaposlenost u Hrvatskoj stagnirati u 2016. godini, a da će potreba za daljnjom konsolidacijom javnih financija opterećivati krhki rast u Hrvatskoj.
Komisija procjenjuje da će smanjivanje privatne potrošnje prestati u ovoj godini zahvaljujući pozitivnom utjecaju reforme oporezivanja osobnih dohodaka i nižih cijena nafte. Nakon što je zaposlenost prošle godine rasla za 2,7 posto, ove će godine stagnirati, a sljedeće se očekuje blagi rast od 0,5 posto. Što se nezaposlenosti tiče, ona se za ovu godinu procjenjuje na 17 posto, a za sljedeću se predviđa njezin blagi pad na 16,6 posto.
Izvoz bi u ovoj godini trebao rasti 3,7 posto, zahvaljujući boljoj cjenovnoj konkurentnosti i oporavku u ostalim članicama EU-a. Zbog slabe domaće potražnje očekuje se sporiji rast uvoza po stopi od 2,4 posto, što povećava hrvatski višak na tekućem računu.
U 2016. rast od 1,2 posto
U sljedećoj godini rast BDP-a bi se trebao ubrzati na 1,2 posto, budući da se očekuje završetak smanjivanja domaće potražnje. Trebale bi se povećeti investicije kao rezultat veće apsorpcije europskih strukturnih i investicijskih fondova i poboljšanih očekivanja. Neto vanjska potražnja i dalje bi trebala pozitivno utjecati na rast BDP-a, iako nešto skromnije, budući da se očekuje ubrzanje uvoza.
Rizici za scenarij rasta vezanu su uz dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju i dovođenje javnog duga na održivu razinu.
Proračunski deficit prošle godine je iznosio 5,7 posto, ove se godine procjenjuje na 5,6 posto, a sljedeće godine ponovno 5,7 posto. Među zemaljam EU-a riječ je o najvećem proračunskom deficitu.
Javni dug bi trebao s prošlogodišnjih 85 posto rasti na 90,5 posto, a sljedeće na 93,9 posto. Inflacija bi s prošlogodišnijih 0,2 posto trebala ove godine blago pasti na 0,1 posto, a sljedeće godine rasti na 1,3 posto.
Proljetne prognoze po zemljama
Najvedrije proljeće u EU u zadnjih nekoliko godina
U 2015. na području EU očekuje se realni rast BDP-a za 1,8 posto odnosno 1,5 posto u eurozoni, što je za 0,1 odnosno 0,2 postotnih bodova više od predviđenog prije tri mjeseca. Za 2016. Komisija predviđa rast od 2,1 posto u EU-u i 1,9 posto u eurozoni.
"Oporavak europskih gospodarstava uzima zamah. Iako su to ohrabrujuće informacije, moramo osigurati da taj oporavak bude trajan, drugim riječima – održiv. To se može ostvariti djelovanjem u tri prioritetna područja s potporom na razini EU-a, a to su strukturne reforme, pojačano ulaganje i poticanje fiskalne odgovornosti, uz istovremeno rješavanje izazova specifičnih za pojedine države članice. Političke preporuke po državama članicama koje će Europska komisija predstaviti sredinom svibnja još su jedan važan korak u ostvarenju tog pristupa u obliku konkretnih politika za poticaj rastu", izjavio je potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.
"Europsko gospodarstvo prolazi kroz najvedrije proljeće u proteklih nekoliko godina, pri čemu na pozitivna kretanja utječu kako vanjski faktori, tako i mjere politika koje sada počinju donositi plodove. Ali moramo učinit još više kako bismo osigurali da se ovaj oporavak i nastavi. Provedba ulaganja i reformi te nastavak odgovornih fiskalnih politika ključni su kako bismo postigli trajan rast i zapošljavanje koji su Europi potrebni", kaže povjerenik za ekonomske i financijske poslove, oporezivanje i carinu Pierre Moscovici.