Foto: Hina
Nesigurnost oko scenarija utječe na sve globalne burze, pa indeksi u Americi i Aziji također poniru u izrazito hirovitom početku tjedna. I na Zagrebačkoj se burzi u ponedjeljak očekuje oprezno trgovanje jer zbog rizika od bankrota Grčke na svjetskim burzama cijene dionica padaju, pa bi se i Crobexi mogli naći pod pritiskom.
Kineska burza jedina oscilira između pozitivnog i negativnog teritorija zbog odluke tamošnje središnje banke da još jednom smanji kreditne stope na svjež novac i razinu novčanih rezervi (RRR) za komercijalne banke.
"Pomalo je iznenađujuće da su u Kini istovremeno smanjene kamatne stope i RRR. To ukazuje da Kinezi osjećaju hitnost. Dionice u Aziji su pale u odgovoru na ono što se događa u Europi, u Grčkoj," komentira jutrošnje trendove Christopher Moltke-Leth iz Saxo Capital Marketsa.
Neistražene vode
Investitori bježe u sigurniju imovini, iznenađeni nesigurnošću oko budućnosti Europe, gdje bi Grčka mogla biti prva zemlja koja će napustiti monetarnu uniju nakon bankrota, piše Reuters.
"Mi smo u neistraženim vodama i europske dionice, kao i sva tržišta, će imati teško vrijeme u izračunu svega," kaže direktor Deutsche Banka Nick Lawson. "Tržišta ususret vikendu nisu bila pozicionirana za ono što se događa, nedostatak likvidnost na tržištima državnog i korporativnog duga će dodatno pogoršati stanje".
Ipak, pojedini mešetari i analitičari jutros izražavaju čuđenje što euro nije zabilježio još značajniji pad i dio investitora očito procjenjuje da bi Grci na referendumu mogli prihvatiti mjere štednje koje zahtijevaju vjerovnici.
"Trenutačno iznenađuje što euro nije slabiji. Logika bi mogla biti u očekivanjima da će se grčka vlada vratiti pregovorima ili da neće dugo opstati ukoliko građani glasaju za mjere štednje usprkos njenim preporukama," rekao je za Reuters Steven Englander koji rukovodi CitiFX-om u New Yorku.
Pažljivo motrenje cijene zaduživanja
Europski političari i investitori s posebnom pažnjom promatraju kretanja na tržištu državnih obveznica kako bi uočili znakove "zaraze" u zemljama poput Italije, Španjolske ili Portugala gdje bi posuđivanje i servisiranje duga putem obveznica moglo značajno poskupjeti zbog bankrota Grčke.
ECB je tijekom vikenda ponovio da će reagirati na svaku "sumnjivu prodaju duga" u prezaduženim članicama eurozone.
Investitori bi lako mogli promijeniti percepciju o eurozoni ukoliko Grci uistinu napuste mjere štednje i resetiraju ekonomiju kroz uvođenje i devalvaciju nove-stare valutu, piše Reuters, ističući da bi takav scenarij mogao potaknuti skepticizam za euro u drugim članicama monetarne unije.
A kako će se situacija u Grčkoj odraziti na Hrvatsku?
Izravnog financijskog utjecaja na Hrvatsku vjerojatno neće biti, iako će ova situacija s Grčkom potresti eurozonu, ali čak i zemlje koje nisu u Europskoj uniji. Primjerice, i države u našem susjedstvu gdje posluju grčke banke, recimo Srbiju. Tamo će biti veliki potres, jer kako reagirati u situaciji kada ne može funkcionirati financijski bankovni sustav Grčke", kazao je ravnatelj Instituta za financije i računovodstvo Tihomir Domazet u emisiji Hrvatskoj radija Poslovni tjedan.
Domazet ne smatra da će grčka tragedija imati pozitivne učinke na naš turizam, kako se to počelo govoriti.
Kaže, također, kako u Europskoj uniji ima 7000 banaka s ukupnom imovinom od 350 posto BDP-a EU-a te kako bi to mogao biti jedan od katalizatora problema.
“Utjecaji na Uniju bit će politički, geopolitički, geoekonomski jer ovo nije samo ekonomsko pitanje Unije, koja ne zna ili ne želi pronaći rješenje. Grčka čini samo dva posto BDP-a EU-a, ali vidimo da bi to moglo jako utjecat na Uniju. Ovo je najteža kriza Europske unije od njezina postanka”, smatra Domazet.
Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je kako će, vezano uz utjecaj grčke krize na Hrvatsku, poskupjeti uvoz s dolarskog tržišta, ali i kako će Europska unija u dogledno vrijeme naći rješenje za grčki problem.
Na usporedbe Grčke i Hrvatske, Novotny kaže da je Hrvatska u odnosu na Grčku benigni slučaj jer, kako je istaknuo, “mi, recimo, samo trebamo prodati udjele u Ini i smanjit ćemo dug za tri milijarde eura”.
Međutim, Novotny smatra da će se i u Hrvatskoj jednog dana morati shvatiti da se više ne može živjeti na tuđi račun i tako isplaćivati plaće i mirovine. Kaže i kako hrvatska politička elita mora prihvatiti da se moraju slijediti institucionalna pravila EU-a.
S druge strane, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić smatra da hrvatski političari ništa neće shvatiti iz grčkog slučaja. Po njemu, problem je u tome što mi ne učimo ni iz vlastitog iskustva.
“Mi u Hrvatskoj ne pričamo što ćemo raditi, već samo kako ćemo privući novce iz Europske unije”, kazao je Jurčić.