NEMA dovoljno rezova u potrošnji, a strukturne su reforme prespore - tako je prvu Vladinu godinu ocijenio guverner HNB-a Boris Vujčić. Nije istina da se ne radi, ustvrdili su Milanovićevi ministri i obećali da će u idućoj godini sve izgledati puno puno bolje.
Linić: Prvo se išlo s rezanjima ondje gdje se novac građana najviše bacao u vjetar, a to su poticaji za brodogradnju i poljoprivredu
Ministar financija Slavko Linić komentirao je kritike guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića. "Nije točna ocjena Vlade u tom dijelu, radi se puno", smireno odgovara Slavko Linić. Pojašnjava da se prvo išlo s rezanjima ondje gdje se novac građana najviše bacao u vjetar, a to su poticaji za brodogradnju i poljoprivredu.
"Vlada je najviše uspjela učiniti na pozicijama proračuna koji su uvijek bile subvencije. Vidite da su mnogi seljaci nezadovoljni, ali radimo na reformama", rekao je Linić pojasnivši reforme sustava poticaja koje je Vlada provela. "Ocjenjujemo da poticaji trebaju biti okrenuti navodnjavanju. Zato jeste i izdatak za iduću godinu 0,7 posto veći deficit zbog ulaganja Hrvatskih voda, ali su smanjeni direktni poticaji. S druge strane, veliki korisnici tih subvencija su bila brodogradilišta. Kao što vidite, nisu više. Riješili smo stare dugove, nove idemo riješiti s privatizacijom. Treći veliki gutač novaca u proračunu je bila željeznica. I taj je dio dobrim dijelom razriješen, a do kraja godine će biti razriješen. Proveli smo strukturno kompletne promjene, utvrdili što su strukturni i organizacijski problemi te koja društva ne mogu opstati", kaže ministar financija.
Linić je rekao je prioritet dan onima koji su u proračunu najviše koštali građane Hrvatske. "Sad idu i cestarske firme, idu i pošte, idu i ostala trgovačka društva, idu i Hrvatske šume. Prema tome, radi se", rekao je Linić.
Nakon njegovog izlaganja novinare je zanimalo je li se sve moglo napraviti prije, odnosno brže. "Uvijek može biti kritike u tome, ali rečeno je da se ništa ne radi. Ako je ništa to kad glavninu subvencija skinete, onda bih rekao da nije točna ocjena Vlade u tom dijelu. Radi se puno", naglasio je Linić.
Ministar financija je odgovorio i na pitanje je li monetarna vlast mogla učiniti više. Linić je prije svega pojasnio što je osnovni zadatak monetarne vlasti. "To je održavati likvidnost, paziti na deviznu likvidnost te inflaciju", rekao je Linić te dodao: "Je li potrebno reći da su, u ovom trenutku, kad se zadužujemo u Ministarstvu financija, kamate ispod dva posto. Znači, novaca ima, kamate također nisu upitne. Kad govorimo o deviznoj likvidnosti, sve obveze Hrvatske se izvršavaju. Kad govorimo o inflaciji, ona je uzrokovana našim usklađenjima cijene energenata koje su socijalno potpuno neopravdano od bivše vlasti zapuštene pa sad imamo taj udar koji smo imali na cijenu. Rekao bih da se u tom dijelu monetarnoj vlasti nema što prigovoriti", smatra Linić.
Ipak, neki gospodarstvenici i ekonomski stručnjaci smatraju da je potrebna devalvacija kune. "Uvijek ostaje ta vječita priča neuspješnih i stručnjaka koji podržavaju te neuspješne, da ćemo sve riješiti s devalvacijom. Valjda polako shvaćamo da, kada imamo javni dug od 170 milijardi kuna i kad je ukupni dug Hrvatske 45 milijardi eura, nije tako lako povući te poteze, pogotovo što bi se neuspješni lako privremeno sakrili iza efekata devalvacije", kaže ministar financija dodavši da u tom nema velikog razmimoilaženja između Vlade i Hrvatske narodne banke.
"Ono što je problem gospodarstva je nelikvidnost. Kao što vidite, mi se bavimo i našim poduzećima koje pokušavamo okrenuti uspješnosti, ali se isto bavimo i sa svakim privatnim poduzećem, poduzećem iz realnog sektora. U tome okupljamo banke i poslodavce i zajedno s njima ćemo se baviti strukturnim problemima u hrvatskim tvrtkama", zaključio je Linić.
Vrdoljak: Ne shvaćam to kao kritiku, nego kao sugestiju
Kritike guvernera HNB-a Borisa Vujčića komentirali su ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ministar poduzetništva Gordan Maras i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.
"Svatko treba raditi svoj posao u ovoj zemlji", poručio je Vrdoljak, koji kritike guvernera ne doživljava kao kritike, nego sugestije. "Mislim da se ne treba to gledati tako da uspiješ kada nekoga iskristaliziraš. Ne shvaćam to kao kritiku, nego neku namjeru da se možda na nešto treba malo više pažnje posvetiti. Tako isto i netko kada se osjeća prozvanim od strane Vlade, ne treba to shvatiti kao neki osobni napad, nego možda sugestija da se malo drugačije radi nego do sada. Tako da nemam problem sa sugestijama, a ne kritikama guvernera. Državna poduzeća nisu restrukturirana, ona trebaju biti brže restrukturirana, reforme su nam sporije nego što smo planirali. I naravno da ćemo ove godine morati napraviti jako velik posao u to ime. Ali kako to izgleda. Tko prvi kaže, optužuje druge. Nije to taktika, nego svi znamo otprilike što je pred nama", istaknuo je Vrdoljak.
Ministar poduzetništva Gordan Maras također je istaknuo nužnost reformi javnih tvrtki. "Radi se i može se napraviti više i treba se napraviti više. Vidite da smo u nekim tvrtkama i promijenili uprave i to je signal da ova Vlada očekuje puno od uprava u društvima u kojima je država većinski vlasnik i da ćemo ići u reforme. Definitivno je proteklih godina malo investicija i promjena bilo u takvim tvrtkama i naša Vlada je vrlo odlučna da tu situaciju promijeni. Znači, nećemo oklijevati ni onima kojima smo dali povjerenje godinu dana, ako se ne naprave određeni pomaci i rezultati, da ih se mijenja", poručio je Maras.
Vujčićeve kritike komentirao je i potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, koji je poručio da ćemo u idućoj godini ubrzati sve reformske procese. "Mi smo predstavili naš plan i nadamo se da ćemo u idućoj godini sve procese ubrzati i da ćemo konačno postići i vrlo vidljivi efekt", poručio je Grčić.