HZZ mora do travnja doraditi mjere iz Garancije za mlade kako bi izvukao sredstva Europske komisije

Foto: Guliver Image/Getty Images

HRVATSKI zavod za zapošljavanje (HZZ) dobio je od Europske komisije (EK) rok do travnja za doradu i pojašnjenje načina provedbe i nadzora nad mjerama iz Garancije za mlade, programa za zapošljavanje mladih od 15 do 29 godina, za koji Hrvatska iz EU-a može povući 128 milijuna eura.

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, koje je krajem prošle godine uputilo EK-u prijedlog mjera aplicirajući za 128 milijuna eura koji su Hrvatskoj na raspolaganju u idućih pet godina, ranije je bilo najavljivano da će prvih 60 milijuna eura Hrvatska povući već do kraja veljače, no zbog zahtjeva EK-a o doradi i pojašnjenju pojedinih mjera taj je rok prošao, a novi se može očekivati tek polovicom godine. U HZZ-u kažu da su komentari EK-a na sve predložene mjere i reforme vrlo pozitivni. EK im je dostavio predložak Plana implementacije mjera u kojem trebaju dodatno pojasniti na koji će se način provoditi pojedine mjere, te kako će se pratiti njihova provedba i ocjenjivati učinkovitost.

Rok za doradu je travanj ove godine jer se Plan implementacije predaje uz Nacionalni program reformi, putem kojeg će se pratiti i njegovi cjelokupni učinci, kroz sudjelovanje u tzv. Europskom semestru, navode u HZZ-u.

Reformom tržišta rada do sustava podrške mladima

Garancija za mlade dio je projekta za pomoć mladim nezaposlenim osobama u zemljama EU-a, za koji se do 2020. planira izdvojiti oko šest milijardi eura.

Garancijom, koja je u Hrvatskoj stupila na snagu s danom ulaska u EU, predviđa se strukturna reforma tržišta rada, a ne samo skup mjera. Reformom se treba izgraditi sustav podrške mladima prilikom aktivacije na tržištu rada, tako da im se u roku četiri mjeseca ponudi odgovarajući natječaj za posao, vježbeništvo, naukovanje ili nastavak obrazovanja. Time bi se trebala spriječiti neaktivnost ili dugotrajna nezaposlenost mladih, što izaziva vrlo negativne društvene i ekonomske posljedice.

HZZ ističe da će osim mjera aktivne politike zapošljavanja paralelno provoditi niz strukturnih reformi vezanih uz analizu i praćenje tržišta rada, sustav obrazovanja, profesionalno usmjeravanje i savjetovanje o karijeri, rad s mladima i s poslodavcima, te osnaživanje partnera za provedbu mjera Garancije za mlade na lokalnoj razini.

Zbog izrade i provedbe mjera uspostavljen je savjet od 17 različitih partnera koji je razradio 44 mjere koje obuhvaćaju reformske procese, te programe i projekte.

Pripravništvo za 1600 kuna pomoglo u pronalaženju posla

I prije no što je Garancija za mlade stupila na snagu, HZZ je provodio mjere aktivne politike zapošljavanja mladih kroz paket "Mladi i kreativni", a nakon 1. srpnja taj paket je proširen s dodatnih 11 mjera dostupnih većem broju mladih. Ukupno je u taj paket lani bilo uključeno 29.803 mladih do 29 godina starosti, odnosno 55,5 posto od ukupnog broja osoba uključenih u mjere aktivne politike zapošljavanja.

Trenutno je mjerama aktivne politike zapošljavanja obuhvaćeno 29.837 osoba, od kojih je 19.282 mladih do 29 godina starosti, što je za desetak tisuća manje nego u čitavoj prošloj godini.

U javnosti je najpoznatija mjera stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, tzv. pripravništvo za 1600 kuna mjesečno, u koju je dosad bilo uključeno 11.365 mladih, a izazvala je dosta osporavanja. No, podaci o osobama koje su bile u tom programu tijekom 2011., a završile ga u prvoj polovici 2012. pokazuju da je 62 posto mladih nakon tzv. pripravništva za 1600 kuna pronašlo posao, ističu u HZZ-u.

Druga mjera odnosi se na potpore za zapošljavanje i usavršavanje, a njome je lani bilo obuhvaćeno nešto više od 3.000 mladih. Isto toliko zaposlilo se na javnim radovima, a oko 900 je dobilo potporu za samozapošljavanje.

Ostale mjere iz Garancije za mlade

Garancija za mlade također sadrži mjeru podrške uključivanju djece s poteškoćama i romske djece u redovan obrazovni sustav. Njima od 1. rujna pomažu pomagači u nastavi, koji se biraju iz skupine gimnazijalaca i prvostupnika, sa ili bez staža, koji su u evidenciji HZZ-a duže od 30 dana. Radit će do lipnja ove godine, odnosno dok traje škola. Mjerom je predviđeno stopostotno financiranje njihove bruto minimalne plaće i troškovi prijevoza do 400 kuna. Garancijom je također predviđeno da HZZ sufinancira osposobljavanje za vođenje EU projekta, i to s 50 posto minimalne bruto plaće u trajanju od šest mjeseci.

Ključne mjere odnose se na zadržavanje zaposlenosti nakon stručnog osposobljavanja. To predviđa sufinanciranje 50 posto godišnje bruto plaće za još jednu godinu ili kroz vaučer kojim poslodavci za takvu osobu doprinose plaćaju u visini 85 posto.

Među mjerama su i potpore za veću pokretljivost mladih i stručno osposobljavanje i obrazovanje, a njihovo sufinanciranje podijelit će se s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta.

Na razini Europske unije stopa nezaposlenosti mladih iznosi 23,5 posto, što znači da je bez posla oko 5,6 milijuna ljudi u dobi od 15 do 24 godine. Nazvani su NEET-sima što je skraćenica od "Not employed, not in education, not in training" (nisu zaposleni, ne školuju se, ne pripremaju za posao).

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mladih iznad 50 posto, a među nezaposlenima svaka je treća osoba između 15 i 29 godina starosti.