Foto: Hina
Prognoza je to koju su javnosti uputili sa sjednice Vlade na kojoj su predstavljene Smjernice fiskalne politike za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Na istoj je sjednici Vlade najavljeno da će u 2014. BDP rasti za 1,3 posto, a 2015. za 2,2 posto.
Brojke su to iza kojih Vlada i dalje stoji, odnosno koje u međuvremenu nije korigirala. Iako su svi ostali odavno shvatili da se radi o pustim željama. S obzirom na kontradiktorne informacije koje redovito dobivamo o gospodarskim kretanjima nemoguće se ne zapitati - je li pretjerani optimizam Vlade RH zapravo namjerno zavaravanje javnosti?
Svi osim Vlade znaju da smo u banani
Osvrnimo se još jednom na prognoze koje je danas objavila Europska komisija. Hrvatski BDP ove će godine, tvrdi EK, pasti za 0,7 posto. Dogodine će biti ostvaren mali rast od 0,5 posto, a tek za dvije godine možemo se nadati konkretnijem oporavku. U 2015. će, predviđa EK, hrvatski BDP rasti za 1,2 posto.
U Banskim dvorima ne mogu tvrditi da su ove brojke za njih iznenađujuće. I ranije se sa svih strana najavljivalo da će hrvatski BDP u 2013. godini pasti.
Europska banka za obnovu i razvoju u svibnju ove godine prognozirala je pad od 0,3 posto. Ekonomski institut Zagreb još je prije toga, u travnju, najavio pad od 0,5 posto. Pad je u travnju najavio i MMF, i to od 0,2 posto, da bi u listopadu korigirao prognozu i najavio pad od 0,6 posto. Pad je ranije najavljivala i Europska komisija; u prvoj polovici godine vjerovali su da će hrvatski BDP pasti za 1 posto.
Loše prognoziraju ili loše lažu?
Kao što se vidi iz priloženih brojki, prognoziranje gospodarskog kretanja daleko je od egzaktne znanosti. Prognoze se često mijenjaju od kvartala do kvartala, s obzirom da na njih utječu brojni i često nepredvidivi faktori. No, ako već i nije moguće uvijek točno pogoditi za koliko će gospodarstvo rasti ili padati, sasvim je jasno da je vrlo lako prognozirati hoće li biti u plusu ili u minusu.
Svima osim hrvatskoj vladi. Njihove su prognoze redovito pogrešne. Nije to boljka koja se pojavila tek ove godine. S istom politikom lažnih nada (ili obmanjivanja hrvatskih građana, prosudite sami) susretali smo se i ranije.
Slavko Linić je tako primjerice u srpnju 2011. godine, prije nego je postao ministar financija, najavljivao da će se hrvatsko gospodarstvo strelovito oporaviti samom činjenicom svrgavanja HDZ-a s vlasti. Za 2012. je Linić prognozirao rast od najmanje tri posto. Nakon što je postao ministar, Linić se revidirao. Predvidio je da će BDP u 2012. rasti za 0,8 posto.
Za zaboravne, podsjetimo da je BDP te 2012. godine pao za okruglih dva posto. Nisu u Vladi iz ovog prognozerskog fijaska ništa naučili. Porast BDP-a najavljivali su i kroz čitavu 2013. godinu, pri čemu i dalje stoje. U svibnju je Vlada RH vjerovala da će BDP u 2013. rasti za 0,7 posto. Točno za toliko će, tvrdi Europska komisija, zapravo pasti.