Foto: Hina
"KAD MI se nakon dva i pol mjeseca odgovori preko medija, onda to moram riješiti smjenom", rekao je premijer Zoran Milanović još jednom se osvrćući na slučaj smijenjenog ministra financija Slavka Linića prilikom gostovanja u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".
Na pitanje otkad zna za slučaj Spačva, Milanović je kazao kako je za to doznao krajem veljače. A zašto nije prije reagirao? "Ja sam samo tražio odgovornost, za to imam svjedoke u Vladi, čak sam i iz Australije zvao zbog toga. Kad mi se nakon dva i pol mjeseca odgovori preko medija, onda to moram riješiti smjenom", kaže Milanović.
Na pitanje što ako se ispostavi da smijenjeni Linić ima "čiste ruke" i hoće li mu se u tom slučaju ispričati, Milanović je kazao kako kaznenu odgovornost bivšeg ministra nikad nije ni spominjao te kako je Linić smijenjen jer nije radio u skladu s onim što je Milanović kao premijer tražio i još se prepucavao s njim putem medija.
Napominje da Linić nije smijenjen radi dojma "nego zbog stava i principa i zbog toga da bi vlada mogla funkcionirati normalno". "A istina je voda duboka, kao što su neki govorili. Vrlo brzo će se pokazati što je točno, a što ne. Pri čemu, još jednom naglašavam, niti priželjkujem niti želim govoriti o bilo čijoj kaznenoj odgovornosti, ali o političkoj odgovornosti meni i vladi - da. To je moja dužnost, vidjet ćemo kako će ljudi reagirati", kazao je.
"Imamo stabilnu parlamentarnu većinu i dok imate podršku u Saboru ne raspisujete izbore jer je to bijeg"
Dok oporba neprestano zaziva prijevremene izbore, Milanović na njih ni ne pomišlja: "Imamo stabilnu parlamentarnu većinu i dok imate podršku u Saboru ne raspisujete izbore jer je to bijeg".
Uvjeren je kako će građani na predstojećim europskim izborima, ali i na narednim parlamentarnima, opet dati svoju podršku SDP-u: "Jako je teško izboriti se za povjerenje i da ljudi shvate što se događa, za to je potrebno puno rada i vjerujem da će ljudi to prepoznati na izborima".
Hrvatsko gospodarstvo, umjesto da napreduje, cijelo vrijeme putuje jedino prema dnu. Upitan o nužnim reformama, Milanović je kazao: "U usporedbi sa svojim prethodnicima uporno nešto radimo. Teško, ali radimo". Osvrnuvši se na reforme javne potrošnje i sektora, premijer je naveo kako su one "dugotrajne i mukotrpne".
Potvrdio je da će se HZZO izdvojiti iz državnog sektora, ali kaže kako bi moglo doći do kašnjenja u odnosu na predviđeni rok od 1. srpnja, jer neki zakoni nisu doneseni na vrijeme.
Evo kome će se otpisivati dug, a kome oporezivati štednja
Milanović je prokomentirao i najavljeno otpisivanje dugova građana: "To će se raditi prema kriterijima visine dugova. To su mali dugovi koje ljude guše, a bankama se ne isplati voditi parničke postupke. Uglavnom je riječ o siromašnim ljudima, socijalnim slučajevima, ljudima bez imovine. Njima treba pomoći i izvući ih iz blokade - reprogramirati, odgoditi, možda i otpisati dugove ako su mali iznosi". Naveo je kako se time planira spašavati one kojima su i mali dugovi do 10.000 kuna nepremostivi teret, a kazao je i kako se time neće spašavati primjerice one koji su se u dugovima našli zbog nekretninskog biznisa: "Oni će proglasiti osobni bankrot".
Govoreći o porezu na štednju, Milanović je kazao kako će spomenuti porez od 12 posto biti jako mali - "najmanji u Europi" i kako će se on odnositi samo na ušteđevine preko pola milijuna kuna. Kaže, to neće utjecati ni na jednog prosječnog građanina Hrvatske, a Vlada u tom potezu vidi način da zaradi na strancima: "Štednja raste, mnogi od štediša su stranci jer su vidjeli da u Hrvatskoj nema poreza".
Smijenjeni dužnosnici ostaju bez dijela naknadnih plaća
Milanović je prokomentirao i najave kako će se mijenjati zakon prema kojem smijenjeni državni dužnosnici imaju pravo na plaće narednih godinu dana - šest punih i šest polovičnih. Kazao je kako je o tome razgovarao sa saborskim zastupnikom Dragutinom Lesarom, šefom Laburista, koji to već dugo vremena predlaže. Prema izmjenama bi umjesto 6+6 trebao biti uveden model 3+3. Milanović je kazao kako je taj zakon osmišljen kao jastuk kako bi "pad" državnim dužnosnicima dok ne pronađu novi posao bio što bezbolniji: "Ali, taj je jastuk je malo premekan i predebeo".
Milanović nije propustio spomenuti i kako sam nije iskoristio istu povlasticu: "Ja sam prije 10 godina otišao s dužnosničkog mjesta i nisam uzeo tih godinu dana od države, a mogao sam odlazit na svoje radno mjesto u SDP i pustiti da me i dalje plaća država i tako ne opterećivati proračun SDP-a".
"MOL je kupio dionice Ine, nije ih oteo"
Premijer se osvrnuo i na pregovore Vlade s MOL-om oko Ine. Ocijenio je da će se Vlada i mađarski MOL morati u pregovorima dogovoriti oko načina upravljanja Inom u cilju održivosti rasta te kompanije. Kaže kako ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, kao šef pregovaračkog tima, ima njegovu punu podršku po tom pitanju. Dodao je i kako ministru nije lako jer je naslijedio "smeće od odnosa koje mu je netko ostavio".
"Tu smo u jednoj pat poziciji. MOL je kupio dionice Ine, nije ih oteo. I Budimpešti je u cilju da Ina dobro posluje jer to je i njihova imovina. Isto vrijedi i za onih 4-5 posto koje imaju naši mirovinski fondovi, dakle to je udio naših budućih mirovina. Tu je više interesa, mislim da ćemo morati malo hladnije glave više raditi", smatra Milanović.
Premijer Milanović budućnost Ine vidi u većoj angažiranosti kompanije "u upstreamu i istraživanju, javljanju na natječaje", primjerice na ove natječaje za ugljikovodike. "Kao da je tu jedan kronični manjak ambicije. To me najviše smeta, jer vidim da Ina tu zaostaje, a odluke u Ini zna se da ipak donose ljudi iz MOL-a većinom", ističe premijer, koji takvo ponašanje ocjenjuje neobičnim. "Nudimo im - javite se na te natječaje. I javljaju se ljudi iz Amerike, velike firme, najveće svjetske kompanije, a iz Ine i MOL-a se ne javljaju. Neobično", kazao je.
Osvrnuo se i na presudu bivšem premijeru Ivi Sanaderu u slučaju Ina-MOL. Nada se da će, bude li presuda potvrđena na Vrhovnom sudu, to biti uzeto u obzir. "Ta presuda će imati određenu težinu u Hrvatskoj, ali u odnosima s MOL-om imat će onu težinu koju joj prida arbitraža, koja time nije obvezana. Vidjet ćemo, nadam se da će to uzeti u obzir", kaže Milanović.
"Mediji redovno uzmu nekog ministra na pik"
Ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini ovih se dana spočitava nepoštivanje sudske odluke i navodno pogodovanje pojedinim šećeranama. Upitan gubi li i Jakovina njegovo povjerenje, Milanović je kazao: "Povjerenja imam dok ne ocijenim da postoje osnove za gubitak povjerenja. Mediji redovno uzmu nekog ministra na pik, sad su očito odlučili navaliti na Jakovinu. Tako su i Zmajloviću pokušali napakirati oko obiteljskih poslova u Jastrebarskom".
Upitan hoće li nakon izbora za Europski parlament doći do rekonstrukcije Vlade, Milanović je kazao: "Do sad je otišlo šest ministara. Neki zbog pritiska, neki zbog zatvora, jedan je smijenjen. Vlada je rekonstruirana u hodu. Ne moraš nakon pola mandata oderati pola ministara. To se u pravilu radi iz očaja ili radi dojma". I dok sam ne planira rekonstrukciju Vlade, osvrnuo se na neke prethodne i kazao kako svojedobna rekonstrukcija Ivice Račana nije donijela ništa, dok bi Jadranki Kosor bilo bolje da je nije radila.
Komentirajući Linićevog nasljednika na čelu Ministarstva financija, Borisa Lalovca, Milanović je još jednom ocijenio kako je riječ o mladom, obrazovanom i kompetentnom čovjeku.
Za SDP uspjeh ostati izjednačen s HDZ-om
Komentirajući sve lošiji rejting SDP-a te nadolazeće euroizbore, Milanović je naveo kako će za SDP biti uspjeh na izborima održati poziciju izjednačenosti s HDZ-om. "U ovako teškoj situaciji, dvije i pol godine u mandatu, s tek prvim pokazateljima oporavka, biti izjednačen s političkim konkurentom, nije loše", smatra Milanović.
Ocijenio je kako je "opasno" ono što se nudi kao "glavna alternativa" Kukuriku koaliciji. "Nije da u Hrvatskoj nema alternative, toliko nismo očajni, ali glavna alternativa su kriminal, nepotizam, rođaštvo, ljudi koji se ne mijenjaju... Ti isti ljudi koji su to radili s pozicija moći i vlasti dok su bili u bivšoj vladi... To su ljudi establishmenta, iz one vlade, koji sad vode stranku. Ljudi koji se po mom sudu i sudu Vlade ne bi smjeli baviti politikom i javnim poslom", naveo je Milanović.
Milanović je potvrdio kako će SDP iznova na predstojećim predsjedničkim izborima svoju podršku dati Ivi Josipoviću. "Josipović je dobar predsjednik i to je ono što Hrvatskoj treba", kazao je Milanović, koji se ponosi time što je SDP na prošlim izborima podržao Josipovića i uvjeren je da su time doprinijeli boljitku Hrvatske.
A podržava li Milanović i Josipovićevo zagovaranje ustavnih promjena? Premijer smatra kako Josipović doprinosi raspravi, ali nije zagovornik ustavnih promjena iako Ustav ne smatra dobrim. "S kim da mijenjam Ustav? HDZ-om? O hrvatskom Ustavu imam stajalište da tu cijeli niz stvari ne valja, ali da je održiv".
Osvrnuo se Milanović i na aferu sa Sigurnosno-obavještajnom agencijom (SOA). Kaže kako su se on i predsjednik Josipović dogovorili da se Sjednica vijeća za nacionalnu sigurnost sazove nakon što se provede javnost. Smatra i da javnost treba biti informirana o tome kako se zapošljavalo u vrijeme dok je ravnatelj SOA-e bio šef HDZ-a Tomislav Karamarko.
Milanović o Rusiji: Srećom, ne moramo zauzimati radikalni stav
Upitan o stavu Vlade o Ukrajini i je li Rusija izvršila agresiju, Milanović je kazao kako hrvatski dužnosnici imaju jedinstven, iako ne nužno identičan stav.
"Ne misle ni sve europske države isto. Interesi su različiti, prije svega komercijalni interesi nekih država. Nije ista situacija i stajalište Portugala i Španjolske, Njemačke ili Velike Britanije ili Mađarske i Slovačke koje su preovisne o ruskom plinu. Hrvatska je tu u jednoj komotnoj zoni", kaže premijer.
"Rusija jest prešla jednu crtu dopustivog događajima na Krimu. To je država i nacija (Ukrajina) koja je cijelo vrijeme bila u nastajanju i koja se sada pred našim očima raspada. Ovo je naprosto izmaklo kontroli", smatra Milanović i dodaje: "Srećom, ne moramo zauzimati radikalni stav, jer želimo raditi s Rusijom".
Milanović navodi i da je Rusija prošla kroz grozno razdoblje devedesetih godina prošlog stoljeća. "Raspalo se nešto što je u psihi ljudi funkcioniralo kao carstvo, bez obzira na to što je bilo komunističko, granice su dramatično gurnute prema istoku, više nego ikad u 350 godina. I normalno da tu ima puno frustracija kod Rusa. I to treba vidjeti", objasnio je.
Smatra da je toj frustraciji iz ruskog kuta gledanja pridonio i proces širenja NATO-a koji je počeo nakon "što su se Sovjeti dragovoljno povukli iz istočne Europe". "Vjerojatno su iz svoje perspektive razmišljali da NATO ne smije ići prema istoku, a došao je na 50 kilometara od Sankt Peterburga", navodi Milanović, ocjenjujući kako je i ta činjenica "dio ruske psihe, tereta i frustracije".
"S obzirom na to da ja na to gledam kao Hrvat i hrvatski premijer s relativno sigurne distance, mislim da mogu dosta izoštriti taj pogled. Dakle, treba ih upozoriti da se kontroliraju i da ih to ne ponese, ali tko sam ja da im s pozicije hrvatskog premijera dijelim takve lekcije", zaključio je.