Foto: Hina
"Nismo ništa obećali. Hrvatsko je gospodarstvo bilo napuhano na stanogradnji i osobnoj potrošnji“, izjavio je premijer Zoran Milanović, komentirajući najnovije podatke BDP-a.
No to da "nisu ništa obećali" nije točno, jer ne samo da su obećavali zaokret u gospodarstvu, nego su i proračun planirali na osnovu pozitivnog rasta BDP-a.
"Nismo ništa obećali", a u Vladinim dokumentima svake godine rast BDP-a
Kukuriku koalicija ponudila je na početku mandata rješenja za snažni gospodarski rast koja su se temeljila na tri osnovna stupa a to su: stvaranje nove vrijednosti, manja i učinkovitija državna potrošnja i mijenjanje sustava društvenih vrijednosti. Temeljem obećanja Vlada je na početku svog mandata izdala prognozu prema kojoj bi na kraju 2012. godine BDP bio u plusu za 0,8 posto.
Nakon niza kritika domaćih ekonomskih analitičara te stranih rejting agencija kako je rast od 0,8 posto nerealan jer Hrvatska tada nije ni najavila, a kamoli pokrenula konkretne reforme, počeo je obračun s kritičarima. Protiv ekonomskih analitičara glasni su bili tadašnji prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić koji je obećavao veliki val investicija za kraj proljeće te sada bivši ministar financija Slavko Linić.
Na primjer, prilikom predstavljanja smjernica za prvi proračun svoje Vlade, početkom 2012. godine, Milanović je rekao kako za 2012. godinu očekuju godišnju stopu rasta BDP-a od 0,8 posto, 2013. od 1,5 posto, a 2014. godine od 2,5 posto.
Takav rast kakav je planiran, naravno, nije ostvaren, ali je zato došlo do rebalansa već tog prvog proračuna, što je naišlo na kritike stručnjaka, jer prihodi te godine čak i nisu podbacili, ali je Vlada potrošila više od planiranog.
U "ratu" protiv analitičara najglasniji je bio Linić koji je unatoč lošim prognozama sredinom 2012. godine obećavao gospodarski rast krajem godine. Kada se to nije dogodilo optužio je realni sektor da previše ovisi o državi.
Strategija Milanovićeve Vlade prepisana od Jadranke Kosor
Milanovićeva Vlada je iste godine (2012.), u srpnju, s dva mjeseca kašnjenja, objavila Strategiju Vladinih programa za 2013 – 2015., a kasnilo se i s objavom Smjernica ekonomske i fiskalne politike za 2013 – 2015., koje nisu ponudile nikakav zaokret u odnosu na politiku HDZ-a. Strategiju su, kako su utvrdili stručnjaci Instituta za javne financije, prepisali od Jadranke Kosor.
"Vladina Strategija za 2013-15., nažalost, nudi istu viziju, strateški cilj i dvanaest općih ciljeva koje je HDZ-ova Vlada ponudila za razdoblje 2010-2012. Budući da se Smjernice rade na temelju Strategije, nedostatak nove, kvalitetnije vizije i ciljeva odrazio se i na njih, pa one nude svojevrsni status quo.", upozoravali su tada stručnjaci sa Instituta za javne financije.
I u tom dokumentu Vlada predviđa rast BDP-a. Doduše, tada su smanjili prognoze za 2012. na 0%, ali su ta 2013. prognozu podigli na 1,8%, za 2014. su očekivali čak 3%, a za 2015. rast BDP-a od solidnih 3,5%.
Iako je Milanović na početku mandata tvrdio da se neće "vaditi na prethodnike", sada, nakon gotovo tri godine vlasti, krivnju za stanje u gospodarstvu svaljuje na prethodne vlade, od kojih je prepisao ključne elemente Strategije do 2015.
Prije se trošilo, a troši se i sada
"U vrijeme bivših vlada nije vođena nikakva politika. Trošilo se dok je moglo i dok je Bog hodao po zemlji, ali sada je drugačije", kaže Milanović.
Troši se i sada. Naime, prema izvješću povjerenstva za fiskalnu politiku, ukupni rashodi konsolidirane opće države korigirani za izuzeća prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, u 2012. su iznosili 150 milijardi kuna, a u 2013. godini 150,6 milijardi kuna.
Udio rashoda za izračun fiskalnog pravila u ostvarenom BDP-u povećan je za 0,2 postotna boda (sa 45,9% BDP-a na 46,1 % BDP-a) umjesto da je smanjen za jedan postotni bod, čime je prekršen Zakon o fiskalnoj odgovornosti.
"Hrvatska se napuhala", a od 1990. do vrhunca 2008. BDP porastao samo 21%
Upitna je i Milanovićeva tvrdnja da se "Hrvatska napuhala od 2000. do 2010. godine".
Da se ne radi o nikakvom "prenapuhanom balonu“, već o tromoj ekonomiji, pokazuje usporedba Hrvatske sa sličnim zemljama. Hrvatska je od 1990. godine ostvarila najslabije gospodarske rezultate među osam bivših socijalističkih država, koje su danas u EU.
Prema istraživanju dr.sc. Guste Santinija i mr. Sandre Bebek koje je prošle godine objavljeno u časopisu Ekonomija, od 1990. do 2012. godine BDP Hrvatske porastao je samo 7,9%. Za usporedbu, Poljska je u tom razdoblju porasla za 90,9%, Slovačka 57,8%, Slovenija 46,1% itd.
Hrvatska je, kako navode autori, tek 2003. godine uspjela doći na razinu BDP-a iz 1990. godine, na vrhuncu 2008. godine bilo je u plusu samo 21%, a nakon toga ponovno pada.
Ilustracija: Časopis "Ekonomija"