Na burzi 371.435 osoba! Ekonomisti, špediteri i novinari najteže dolaze do posla, vatrogasci, zaštitari i liječnici najlakše

Foto: Arhiva

NEZAPOSLENOST u Hrvatskoj raste iz mjeseca u mjesec. Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na burzi se trenutno nalazi 371.435 nezaposlenih, dok je broj slobodnih radnih mjesta svega 7140.

Ministar rada Mirando Mrsić smatra da Hrvatska danas plaća greške iz 2008. godine te očekuje rast nezaposlenosti do sredine ožujka kada će s, prema njegovim procjenama, nezaposlenost početi smanjivati. Trend bi se pak trebao preokrenuti krajem godine.

Ovisno o obrazovanju i stanju na tržištu, do posla za oko 9 mjeseci

Na burzi je i gotovo 65 tisuća Zagrepčana. Prepoznali su to i neki srednjoškolci i kako bi lakše došli do posla, odlučili se obučiti za deficitarna zanimanja. Mladi u Zagrebu imaju financijsku potporu Grada. Učenici srednjih strukovnih škola, obrazuju se između ostalog za staklare, autolakirere i alatničare.

"Posao alatničara je kada se treba primjerice izraditi čekić, pa se prvo mora napraviti kalup za isti taj čekić", ispričala je buduća obrtnica Veronika.

"Želio sam postati autolakirer, zabavno mi je to, htio sam raditi nešto oko automobila", ispričao nam je Leonardo, učenik prve godine trogodišnje škole.

"Gledajte, to je traženo zanimanje, pa je meni super došlo", poručio je pak Dražen.

"Iskreno, nisam imao ocijene za drugo, pa nisam imao previše izbora. Ne planiram raditi kao staklar, pa se ne upuštam previše u računice koliko je to danas isplativ posao", priznao je Kristijan.Vjetar u leđa studentima i nezaposlenima je i financijska pomoć države, koja također stipendira deficitarna zanimanja.

"Što se tiče prosječnog trajanja nezaposlenosti, u prosincu prošle godine se u Gradu Zagrebu u prosjeku na posao čekalo oko 9, 5 mjeseci", rekla nam je Irena Matejčić iz HZZ-a.

Kojim zanimanjima najlakše do posla?

Među onima koji će danas teže dobiti posao su ekonomisti, špediteri i novinari, dok će do posla najlakše vatrogasci, zaštitari, liječnici i profesori.

"Ali to opet ovisi o konkretnom zanimaju. Ako promatramo rodove zanimanja, stručnjaci i znanstvenici kraće čekaju u odnosu na zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji, rukovatelje strojevima i vozilima i jednostavna zanimanja", poručuju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Pročitajte više