Foto: Ilustracija
ODLUKA Europske središnje banke koja nastavlja s fleksibilizacijom monetarne politike, zajedno s naznakama ubrzanja rasta gospodarstva eurozone, u kombinaciji bi se mogle odraziti veoma pozitivno na Hrvatsku, u kojoj bi za posljedicu ti fenomeni mogli imati rast gospodarstva i pad cijene refinanciranja dugova, javlja HRT.
S obzirom na činjenicu da je Njemačka jedno od najvažnije tržište za hrvatske izvoznike, to bi se trebalo pozitivno odraziti i na hrvatsku ekonomiju.
Poticaj hrvatskom izvozu i turizmu
"Gospodarske aktivnosti u eurozoni blago se dinamiziraju. Naravno, očekujemo da se ovi trendovi pozitivno odraze na hrvatski robni izvoz, ali i na turizam, kroz povećanu potrošnju inozemnih turista u predstojećoj sezoni", smatra glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.
Ipak, Šantić ističe kako se treba obratiti pozornost na slabost talijanskog gospodarstva, najvećeg vanjskotrgovinskog partnera Hrvatske.
Od ožujka će ECB početi provoditi kvantitativno ublažavanje monetarne politike, odnosno kupovati državne obveznice, po uzoru na američku, japansku i britansku središnju banku. To bi trebalo poboljšati likvidnost na financijskim tržištima, potaknuti rast gospodarstava i suzbiti rizike od deflacije. Premda nije članica eurozone, i Hrvatska bi trebala imati koristi od tog programa, prenosi HRT.
"Hrvatska ima određene fiskalne slabosti, pa joj prijeti rizik od rasta javnog duga. Stoga bi joj čak i više odgovarala situacija u kojoj je proces oporavka eurozone spor, jer to znači da bi ECB dulje vrijeme zadržala monetarne poticaje. U takvoj situaciji Hrvatska može više profitirati od niskih kamata u eurozoni nego što bi mogla kroz rast izvoza zbog gospodarskog oporavka eurozone", zaključuje Šantić.