Foto: Hina
OFENZIVA sunitskih pobunjenika nastavila se u petak s 11 ubijenih policajaca u podijeljenom Iraku, koji je sve bliže raspadu nakon što su se Kurdi u petak povukli iz vlade i zauzeli naftna polja, dok šijiti i Kurdi nastavljaju rat riječima gluhi na pozive vjerskog vođe da se ujedine i suprotstave pobuni.
Nemiri u toj pretežito sunitskoj pokrajini koja graniči sa Sirijom, počeli su krajem 2013., a pobunjenici su u siječnju zauzeli pojedine sektore Ramadija i ubrzo potpuno zavladali gradom Faludžom.
Predvođeni ultraradikalnom skupinom Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), koja se odcijepila od terorističke mreže Al Kaide, počeli su 9. lipnja veliku ofenzivu osvajanjem Mosula, drugog najvećega grada u Iraku. Zauzeli su i velike dijelove pokrajine Ninive te sektore četiri drugih pokrajina: Dijale, Salahedin, Kirkuk i Al Anbar.
Kontraofenziva vojske bez većih uspjeha
Nakon prvotnog šoka, iračka je vojska počela kontraofenzivu da vrati teritorije, zasad bez većih uspjeha.
Kurdski politički blok povukao se iz iračke nacionalne vlade prosvjedujući protiv optužbi šijitskog premijera Nurija al Malikija da Kurdi u svojem glavnome gradu skrivaju islamističke pobunjenike.
"Prekinuli smo naš rad u vladi", rekao je u petak ministar Hošijar Zebari koji je Kurd, javlja Reuters.
Najavio je da će Kurdi i dalje dolaziti u parlament izabran 30. travnja, ali i upozorio da će se zemlja raspasti ako se ubrzo ne formira nova vlada nacionalnog jedinstva.
Irak je sada "doslovce podijeljen na tri države - kurdsku; crnu državu (područja pod nadzorom islamističkih pobunjenika ISIL) te na Bagdad", rekao je Zebari.
"Potrebno je da svi čelnici rade zajedno i stvore novi Irak, izgrade federalni Irak temeljen na ustavnim načelima", jer u protivnom Iraku prijeti potpuni raspad, poručio je Zebari.
Kurdske snage preuzele kontrolu na proizvodnim pogonima u dva naftna polja
Kurdske snage 'pešmerga' preuzele su u petak ujutro kontrolu na proizvodnim pogonima u dva naftna polja na sjeveru Iraka - Kirkuku te Bai Hasanu. Arapske radnike zamijenili su kurdskim osobljem, a taj postupak oštro je osudilo središnje iračko ministarstvo za naftu i pozvalo na trenutačan opoziv odluke. Kurdima je ministarstvo zaprijetilo "strašnim posljedicama", prenosi Reuters.
"Ministarstvo oštro upozorava Kurdistan na opasnost od takva neodgovorna ponašanja koje se smatra kršenjem ustava i ugrožavanjem nacionalnog bogatstva", navodi ministarstvo.
Šijitsko-kurdski rat riječima traje cijeli tjedan pošto je predsjednik pokrajine Kurdistan Masud Barzani pozvao al Malikija neka se ne natječe za treći mandat, a Maliki optužio Kurde da u svojem glavnom gradu Arbil pružaju utočište teroristima koji osvajaju zemlju. Kurdi su na te optužbe Malikija prozvali histeričnim.
Obje strane na molitvi u petak pozvao je na razum vrhovni šijitski vjerski vođa, veliki ajatolah Ali Sistani.
"U više navrata pozvali smo ih da zbiju redove i ujedine se te suzdrže od radikalnog govora", poručio je Ali Sistani u propovijedi u petak koju je pročitao njegov pomoćnik.
Milicije stavljene pod nadzor
Borce je Ali Sistani pozvao da poštuju prava svih Iračana, bez obzira na sektu ili političko opredjeljenje.
Deseci tisuća Iračana odazvali su 13. lipnja Sistanijevu pozivu da se suprotstave sunitskoj pobuni koja je počela na sjeveru i zapadu.
"Željeli bismo naglasiti svim oružanim snagama i dragovoljcima koji su im se pridružili... da je potrebno strogo i potpuno poštovati prava svih ljudi", stoji u Sistanijevoj propovijedi.
Borci "ne smiju napasti nijednog nedužnog građanina bez obzira koje je sektaške ili etničke pripadnosti", navodi se u propovijedi održanoj u šijitskom svetom gradu Kerbali.
U prvim danima nakon Sistanijeva poziva dragovoljcima da se odupru ISIL-u, te novoformirane milicije ubijale su sunite. Dužnosnik koji je govorio pod uvjetom da bude neimenovan, kazao je za Reuters da su sada te milicije stavljene pod nadzor.
HRW: Iračka vlada i šijitske milicije ubile 255 sunitskih zatvorenika
Iračke snage sigurnosti i šiitske milicije pogubile su najmanje 255 sunitskih zatvorenika od početka džihadističke ofenzive u lipnju, objavilo je petak Human Rights Watch (HRW).
"Iračke snage sigurnosti i milicije protuzakonito su pogubile najmanje 255 zatvorenika nakon 9. lipnja", navela je organizacija sa sjedištem u New Yorku.
"Ta pogubljenja predstavljaju ratni zločini ili zločin protiv čovječnosti", ističe HRW koji drži da se radi o odmazdama za masakre koje su počinili sunitski pobunjenici, osobito ultraradikalni džihadisti Islamske države (IL).
"Pogubljenje zatvorenika je očito kršenje međunarodnog prava", rekao je zamjenik direktora HRW-a za Bliski istok, Joe Stork.
"Dok svijet ukazuje na okrutnosti pobunjenika, ne treba zatvarati oči pred ubojstvima koja provode vlada i njezine milicije", dodaje HRW.
Od početka ofenzive 9. lipnja sunitski pobunjenici pod vodstvom džihadista zauzeli su Mosul, drugi po veličini grad u Iraku i velika područja na zapadu, sjeveru i istoku zemlje.