Već se vide prvi rezultati "lova" na neprijavljene podstanare

Foto: Arhiva

TOČAN broj neprijavljenih zagrebačkih podstanara ne zna nitko, no svi se slažu da je brojka, kao i šteta na proračunu - velika. Problemu je odlučeno stati na kraj. Nakon dva mjeseca pojačanih inspekcija, rezultati se već vide.


Razlog velikog broja neprijavljenih podstanara je što najmodavci izbjegavaju plaćati porez i prirez. Taj iznos ovisi o visini najamnine, a kad se sve zbroji i oduzme nije toliko velik. Primjerice, za stanarinu od 2.000 kn, najmodavac treba platiti oko 200 kuna mjesečno. Inspekcije su išle i prije, no zadnjih mjeseci su konkretnije i pojačane, ističe pomoćnik ravnatelja Porezne uprave Tihomir Kralj. Cilj je očit - punjenje državnog proračuna, a rezultati se već vide. "Već sada u odnosu na činjenicu da su ljudi svjesni da su započele kontrole i nadzori mi već imamo povećan broj prijava, u smislu da ljudi dolaze prijavit poreznu obvezu", rekao je Kralj.

Kazne za najmodavca su od 1.000 do čak 500.000 kuna. Regulira ih nekoliko zakona, a najčešće se tiču Zakona o najmu koji za takav prekršaj propisuje kaznu do 5.000 kuna. Ipak, ne smiju se zanemariti ni ostali propisi. "Na primjer prekršajne obveze koje proizlaze iz Zakona o porezu na dohodak. Tu je visina kazne već od dvije tisuće pa do 50 tisuća kuna. Također prema Opće poreznom zakonu ima cijeli niz prekršaja koji se mogu povezati s ovom problematikom. Tu su propisane kazne od pet pa čak do 500 tisuća kuna", pojasnio je Kralj.

Osim poreznih, u inspekciju idu i carinski inspektori. Stanove biraju na temelju podataka o broju nekretnina koje netko ima u vlasništvu ili prema pokazateljima o potrošnji režija, navodi Kralj. "Mogu onda doći na lokaciju, pokucat na vrata i osobu koja je u stanu zapitati da objasni svoj status boravka, pogotovo ako nije vlasnik. To su već činjenice na koje se može konkretizirati odluka o utvrđivanju nekakve porezne obveze."

Podstanar nije porezni obveznik, njega se nema namjere kažnjavati. A što treba učiniti u slučaju da živi neprijavljen? "Ako ne pokaže ugovor može slobodno uputiti na vlasnika stana, odnosno onoga tko je osobi omogućio boravak u tom stanu".

"U Hrvatskoj ima dosta stanova koje će ljudi radije držati praznima nego iznajmit pa onda imat problema"

Akciju porezne inspekcije podržava i Hrvatska udruga podstanara. Prijava je na obostranu korist najmoprimca i najmodavaca te način da se izbjegnu neugodne situacije. "Rade se štete. Netko iznajmi stan, uništi ga i ode. Nije prijavljen i ne možete mu ništa",  rekao je predsjednik udruge Marijan Babić.

No, prijava podstanara kap je u moru problema koje je potrebno riješiti. Bez obzira na visinu kazne, dok je sistem spor i dok mu građani ne vjeruju, neće se potpisivat ni ugovori o najmu. "Sistem i sudovi moraju bit sređeni. Ne da čovjek dođe i kaže vraga ću iznajmit stan i prijavit kad će mi netko ući unutra i onda ću deset godina morat vodit parnicu da on izađe van, a on mi ne plati. Treba cijeli sistem uredit", smatra Babić.


Rupe u sistemu se iskorištavaju ili se pokušavaju pronaći nove. Česta situacija je da se zbog visine poreza, najmodavac dogovori s najmoprimcem da cijena stanarine na papiru bude manja, kako bi plaćao manji porez. "Ja to nikome ne preporučam. Prije ili kasnije dođe do problema. Ako se to najmodavac dogovori s najmoprimcem ovaj će ga prije ili kasnije ucijenit. Ili mu neće platit neku ratu ili će mu nešto uništit, a ovaj ga onda drži u šaci".

Slika zagrebačkog podstanara u inozemstvu je nezamisliva, ističe Marijan Babić, koji je kao član Svjetske udruge stanara upoznat sa situacijom. Država ima veću ulogu od samog kupljenja poreza, ona također iznajmljuje stanove i na taj način iznivelira cijene ako ih privatnici dignu. "Svi prijavljuju. To je vani nezamislivo, a takvo je i ponašanje. Kazne su također veće, ali su ljudi zaštićeni u svojim pravima. Ja vam tvrdim da u Hrvatskoj ima dosta stanova koje će ljudi radije držat praznim nego iznajmit pa onda imat problema".

Ugovori o najmu mogli bi u budućnosti postati stvar koja se podrazumijeva, no danas se u oglasniku i dalje ne spominju, a najveća briga podstanara ipak ostaje - visina stanarine.

Pročitajte više