Na taj su način čak 774 osobe zatražile pravobraniteljevu pomoć, što je u konačnici završilo prijamom 641 nove pritužbe.
Uz 2.389 novoprimljenih pritužbi, lani se radilo i na 679 pritužbi prenesenih iz ranijih godina - dovršeno ih je 450 ili 66 posto.
Na adresu pravobranitelja Ante Klarića pritužbe su stizale iz svih dijelova Hrvatske, iz čak 402 mjesta. Najviše ih je bilo iz Zagreba (288), Knina (148), Korenice (67), Donjeg Lapca (64), Splita itd.
Ukupno 277 pritužitelja (11,6 posto) javilo se iz 80 mjesta u inozemstvu, od SiSG, BiH, do Njemačke, SAD-a, Novog Zelanada.
U strukturi, brojnošću su dominirale pritužbe zbog socijalne sigurnosti, odnosno mirovinskog i zdravstvenog osiguranja (27 posto) te zbog imovinskih i stambenih prava (26 posto).
Zbog povrede stambenih prava zaprimljeno je 190 pritužbi, dio i iz SiCG te BiH, uglavnom od stanara iz tzv. vojnih stanova JNA. Pritužitelji uglavnom ne navode kojim su aktom izgubili stanarsko pravo i pod kojim su uvjetima napustili Hrvatsku.
Stav je pravobranitelja da bivši nositelji stanarskog prava koji su iz Hrvatske otišli bez valjanog razloga (npr. da bi se pridružili neprijateljskim snagama), samovoljno, ne bi imali pravo na bilo kakav oblik materijalne satisfakcije, čak i kad bi bio donesen odgovarajući propis. To zato, što su svi zakoni koji su za vrijeme bivše države uređivali stambene odnose, propisivali sankciju gubitka stanarskog prava zbog neopravdanog korištenja stana najmanje šest mjeseci, a izrijekom su zabranjivali trgovinu stanarskim pravima, navodi se u Izvješću.
U 2003. osjetno je porastao broj pritužbi hrvatskih ranitelja i radnih stradalnika - zaprimljeno ih je 371, a godinu prije 134.
Braniteljske i stradalničke pritužbe činile su gotovo petinu pritužbi koje je pravobranitelj ovlašten ispitivati.
U 2003. zaprimljena je i 101 pritužba vezana za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša (pet posto pritužbi).
Zanimljiv je podatak da se na rad policije i osobnu nesigurnost žalilo samo 13 osoba (jedan posto) i to uglavnom neopravdano.
Pučki pravobranitelj navodi da je Hrvatska proteklih godina poduzela više koraka kako bi osigurala poštivanje ljudskih prava, no da još preostaju znatni izazovi. Važnim drži da Vlada na njega gleda kao na saveznika u promicanju ljudskih prava.