Abas na samom početku mandata suočen s jakom krizom

MAHMUD ABAS u subotu je položio svečanu prisegu kojom je preuzeo položaj predsjednika Palestinske samouprave, ali njegov poziv na mir i pregovore zasjenila je nova velika kriza, nakon što je Izrael odlučio zalediti sve veze s njim nakon krvavog palestinskog napada u četvrtak.

Svečanost održanu u kompleksu u Ramallahu u kojem je pokopan Jaser Arafat dodatno je opteretilo novo nasilje u pojasu Gaze, u kojem su izraelski vojnici, prema izjavama očevidaca, u subotu ubili šest, a ranili na desetke Palestinaca.

"Mi ostajemo odani strateškom cilju PLO-a - postizanju pravednog mira i ostvarenju naših nacionalnih ciljeva pregovorima", izjavio je Abas. "Naša je ruka pružena izraelskom partneru radi ostvarenja mira", dodao je.

"Mir se može postići samo suradnjom na putu pronalaženja rješenja za trajni status", ustvrdio je, ponovivši svoju potporu "mirovnim smjernicama", međunarodnom mirovnom planu koji predviđa ublažavanje izraelske okupacije i iskorjenjivanje terorizma.

"S ovog mjesta poručujem izraelskom narodu i vodstvu: mi smo dva naroda čija je sudbina živjeti zajedno i dijeliti ovu zemlju", kazao je Abas.

No, te riječi u ovom trenutku nemaju pravu snagu, budući da je Izrael, razočaran Abasovom namjerom da oružane frakcije uvede u strukture, umjesto da se sukobi s njima, odlučio do daljnjega prekinuti sve veze s Palestincima i njihovim predstavnicima nakon napada u četvrtak u kojem je na prijelazu Karni između Izraela i Gaze ubijeno šest Izraelaca.

"To je pogrešna odluka koja pokazuje da Izrael nastoji pronaći bilo kakvu izliku za podrivanje svakog ozbiljnijeg napora prema oživljavanju mirovnog procesa i postizanju mira", izjavio je palestinski premijer Ahmed Korei, dok Abas to nije ni spomenuo u svojem govoru.

Izbor Abasa za predsjednika nudio je nade u svjetliju budućnost izraelsko-palestinskih odnosa, osobito nakon što mu je čestitao izraelski premijer Ariel Sharon i najavio skori susret i razgovore. Njegovog je prethodnika Jasera Arafata Izrael držao u potpunoj izolaciji, optužujući ga za poticanje terorizma, iako je to Arafat uvijek opovrgavao.

No Abasu su se usprotivili militantni palestinski krugovi, uključujući i dio njegovog Fataha, koji isključivo žele uništenje Izraela. Uporno su izvodili minobacačke i raketne napade, a organizirali su i napad u četvrtak.

"Mi gubimo živote i to je strašno, ali Palestinci uporno gube političke i povijesne prilike", rekao je izraelski zamjenik premijera Shimon Peres, dok je jedan visoki izraelski dužnosnik ustvrdio kako je Abasu "savršeno poznat" identitet osoba koje su organizirale napad na prijelazu Karni, koji je on u petak osudio.

SAD su podržale Izrael i američki državni tajnik Colin Powell izjavio je kako "novi (palestinski) predsjednik mora uspostaviti kontrolu nad tim teroristima".

Istodobno su u subotu ostavke na položaj dala najmanje petorica visokih palestinskih dužnosnika Središnjeg izbornog povjerenstva, objašnjavajući svoj postupak zastrašivanjem i nepravilnostima tijekom glasovanja na predsjedničkim izborima.

Oni su ustvrdili kako su ih Abasovi pristalice i djelatnici sigurnosnih službi primorali na produženje roka za glasovanje za dva sata, zbog čega je ostavke navodno dalo i desetak nižerangiranih službenika.

"Budući da je povjerenstvo na izborni dan donosilo odluke pod prisilom, nismo postigli ono čemu smo se nadali", izjavio je jedan od dužnosnika koji su podnijeli ostavku Amar Dweik.

"Ponavljam da su, unatoč tim odlukama, izbori bili slobodni, pravedni i demokratski", ustvrdio je.

Rok za glasovanje produžen je u nedjelju u trenucima kad je u dijelovima Zapadne obale odaziv birača bio slab, pa se moglo pojaviti pitanje ima li Abas dovoljnu potporu u stanovništvu za presudne pregovore s Izraelom.

Pročitajte više