Američki astronomi dovode u pitanje datum povijesnog maratona

PRVI maraton isrcpljujuća trka grčkog glasnika od ravnice Maratonskog polja do Atene kako bi javio radosnu vijest o pobjedi nad Perzijancima možda se ipak dogodio u užarenom kolovozu, a ne u rujnu kako se do sada smatralo, izvijestili su astronomi sveučilišta u Teksasu.

Najnovija spoznaja je možda objašnjenje zašto je prvi maratonski trkač Fidipid pao kao pokošen te 490. godine prije nove ere, uspjevši u Ateni izgovoriti tek nekoliko riječi: "Radujte se, pobijedili smo" i potom izdahnuti.

Datum bitke između Grka i Perzijanaca na Maratonskom polju, 12. rujna 490. pr. nove ere, utvrdio je njemački znanstvenik iz 19. stoljeća August Boeckh, na temelju zapisa Herodota koji je u detalje opisao fazu mjeseca u vrijeme bitke.

No, tvrde današnji astronomi, Boeckh nije uzeo u obzir razliku između atenskog i spartanskog kalendara, među kojima je razlika točno jedan mjesec, pa su znastvenici iz Teksasa utvrdili da se bitka odigrala 12. kolovoza spomenute godine.

Oba kalendara su lunisolarna - temelje se na mjesečevom ciklusu uz prilagodbe sa solarnom godinom, no započela su u različito vrijeme. Atenjani su godinu započeli za ljetnog solsticija, a Spartanci za jesenskog ekvinocija.

Kada su Atenjani saznali da su kod Maratona pristali Perzijanci, zatražili su pomoć Sparte. Odgovoreno im je da zbog vjerske svečanosti ne mogu krenuti prije sljedećeg punog mjeseca. Boeckh je pretpostavio da se radi o Karnei, prema spartanskom mjesecu Karneiosu, kojega je poistovjetio s atenskim mjesecom Metageitnionom. Astronomi iz Teksasa pak tvrde da je 490. godine pr. nove ere datum punog mjeseca u Karnei bio mjesec dana ranije, tj. u današnjem kolovozu a ne rujnu.