Unatoč zakonskoj zaštiti manjina nastavljena je otvorena i ponekad jaka diskriminacija Srba u izvršavanju pravde, zapošljavanju, stanovanju i slobodi kretanja, stoji u Izvješću. Srbi su na ratom pogođenim područjima predmet zlostavljanja, zastrašivanja i povremenog nasilja, navodi State Department u Izvješću o stanju ljudskih prava u 196 zemalja svijeta.
Kao problem u Hrvatskoj navodi se nemogućnost tisuća izbjeglih hrvatskih Srba da dođu do svoje imovine zbog nerješavanja slučajeva u kojima su njihovu imovinu privremeno zauzeli Hrvati. Vlasti nastavljaju davati prednost privremenim korisnicima imovine, većinom Hrvatima, nad njezinim pravim vlasnicima, uglavnom Srbima, kaže se u Izvješću.
Hrvatska Vlada nije provela svoj plan da omogući povratak izbjeglih Srba osiguravajući državne stanove onima koji su ranije imali stanarsko pravo izvan područja pogođenih ratom, dodaje se u Izvješću.
Među problemima s kojima se suočavaju hrvatski Srbi povratnici navodi se i to da im neke lokalne vlasti ometaju dobivanje dokumenata neophodnih za stjecanje državljanstva. Tome se dodaje i problem priznavanja njihovih dokumenata s područja koje je tijekom rata bilo privremeno okupirano.
Proces povratka izbjeglica i prognanika bliži se dovršenju, kaže se u Izvješću, s Hrvatima čiji je povratak praktički dovršen, dok se Srbi još suočavaju sa značajnim preprekama, što dovodi do bitnih izmjena etničkog sastava većine općina.
Izvješće State Departmenta ocjenjuje kako je hrvatska Vlada općenito surađivala s Haškim sudom, ali dodaje da i dalje nije riješeno pitanje njezine revnosti u otkrivanju generala Ante Gotovine. "Nedostatak napretka u pronalaženju Gotovine dovode u pitanje ozbiljnost Vladinih napora da ispuni svoje zakonske i političke obveze prema Haškom sudu", navodi se u Izvješće u kratkom dijelu posvećenom suradnji Hrvatske s Haškim sudom.
Hrvatsko sudstvo i dalje je izloženo političkom utjecaju, opterećeno je zaostalim 1,4 milijuna slučajeva te nedostatkom financijskih sredstava i obučenosti, upozorava State Department.
Kao poseban problem izdvaja se zabinutost nad sposobnošću pravosudnog sustava da provede poštena i transparentna suđenja za ratne zločine i da se odnosi prema optuženicima bez obzira na etničku pipadnost. Pozivajući se na Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Izvješću se kaže da je progon ratnih zločinaca u Hrvatskoj i dalje motiviran etničkim obzirima prije nego nepristranim provođenjem pravde.
Navodi se mišljenje OESS-a da su rezultati suđenja za ratne zločine izgleda bili uvelike određeni etničkom pripadnošću žrtve i optuženog, pa je u 2002. godini za 82 posto optuženih Srba utvrđeno da su krivi, dok je krivima proglašeno samo 18 posto Hrvata. Sličan omjer je ustanovljen i za prvi dio 2004. godine, stoji u Izvješću, te se dodaje da je 2004. godine hrvatsko sudstvo nastavilo progon ratnih zločina uglavnom protiv Srba, ali sve više i protiv Hrvata. Kao pozitivan primjer poštenog sudskog postupka navodi se suđenje i osude Mirka Norca i drugih u Rijeci, za razliku od suđenja u slučaju Lora u Splitu.
Međunarodni promatrači i dalje su zabrinuti, stoji u Izvješću, što uhićenja Srba zbog ratnih zločina, često temeljem slabih dokaza, odvraćaju neke izbjeglice od povratka u Hrvatsku.
Govoreći o medijskim slobodama u Hrvatskoj, izvješće State Departmenta ocjenjuje da se hrvatska Vlada nije miješala u uređivačku politiku tiskanih medija, ali da su elektronski mediji bili podložni političkom pritisku budući da većinu barem djelomice posjeduju lokalne vlasti.
Nakon usvajanja zakona o Hrvatskoj televiziji, navodi se, Hrvatski helsinški odbor izvijestio je da ona više nije pod utjecajem Vlade, ali da je njezin program ostao pristran glede objektivnosti i kvalitete pokrivenosti događaja posebice zbog toga što ne posvećuje dovoljnu pozornost pitanjima povratka izbjeglica, ratnih zločine, manjina i ljudskih prava.
Izvješće zaključuje kako u Hrvatskoj ne postoji stvarno neovisna televizija na razini cijele zemlje.
Hrvatskoj se spočitava također i nastavljeno nasilje prema Romima i njihova diskriminacija.
Izvješće navodi također da u Hrvatskoj i dalje postoji problem trgovina ženama radi seksualnog iskorištavanja, iako je Hrvatska samo tranzitno područje za lance krijumčara ljudima.
(Hina) xsl ynab